“Srbija će pristati na uklanjanje diskriminacijske klauzule za cigarete koje na srpsko tržište stižu iz Hrvatske”, izjavio je Mlađan Dinkić, ministar financija Srbije govoreći o sporazumu o Cefti i na ministarskom panelu u sklopu jučer otvorene Šeste regionalne financijsko-investicijske konferencije Euromoneyja u Cavtatu. Dinkić je time zapravo prvi put u javnost iznio kako je Srbija ipak promijenila tvrdi pregovarački stav koji je remetio dosadašnji tijek pregovora o Cefti. Naime, zadnji krug pregovora završen je na pozicijima u kojima ostale zemlje pregovarači nisu pristajale na poreznu diskriminaciju za neke proizvode iz uvoza koje je nametala Srbija. Hrvatsku je to posebno pogađalo zbog pozicija TDR-a budući se u tom dijelu poslijednje tri godine (od ulaska Phillip Morissa u nišku tvornicu duhana) nije poštovao bilateralni sporazum o jednakom poreznom tretmanu duhanskih proizvoda. Drugim riječima, hrvatske cigarete na srpskom tržištu podlijegale su trošarinama oko sedam puta većima od domaćih cigareta. Postojeća politika predviđala je da se takve trošarine primjenjuju do 2010. godine. “Kako se to pokazalo problemom u pregovorima, a imajući u vidu značenje Cefte za Srbiju, odlučili smo to riješiti kroz ovaj međudržavni sporazum koji je iznad domaćeg zakonodavstva”, kaže Dinkić. Ipak, dodaje kako Srbija u međuvremenu razmišlja o tome da poveća carinske stope na uvoz duhana. Ne dođe li ponovno do promjene u pregovaračkim stavovima, sporazum o Cefti trebao bi se potpisati početkom prosinca, a na snagu bi stupio šest mjeseci kasnije. Inače, na uvodnom okruglom stolu Konferencije moglo se čuti kako je zajedničko obilježje zemalja regije jugoistočne Europe ponajprije relativno visok deficit platne bilance.

Premda većina zemalja regije prati trend rasta izravnih inozemnih investicija (FDI-ja), kod većine je to u prvom redu rezultat privatizacijskih procesa (Srbija i Crna Gora), a nerijetko je slučaj i da su strana ulaganja velikim dijelom usmjerena u uslužne djelatnosti. Stoga je još jednom naglašena važnost poticanja proizvodnih greenfield investicija koje bi više utjecale na rast izvoza, odnosno smanjenje trgovinskog deficita koji se, primjerice, u Hrvatskoj očituje u manje od 50 posto pokrivenosti robnog uvoza izvozom. Svi sudionici istaknuli su i važnost jačanja političke stabilnosti pri čemu je pitanje Kosova istaknuto kao jedno od rizičnijih. Uz to, jednoglasno je ocijenjeno da je za sve te ekonomije još velik izazov jačanje institucija i pravnoga sustava te općenito ustrajanje na strukturnim reformama, sa zdravstvenim i mirovinskim sustavima kao prioritetima. To velikim dijelom ima utjecaj i na konkurentnost regionalnih gospodarstava. Ipak, Gregorio de Felice, glavni ekonomist Banca Intese, istaknuo je kako će se tržište Europe u cjelini, a ne samo pojedine zemlje, u razdoblju od idućih pet godina suočiti s problemom konkurentnosti naspram brzorastućih ekonomija poput Kine ili Indije, ali i visokokonkurentnog američkog gospodarstva. U tom smislu europske će zemlje, pa i regija, morati preispitati i svoja demografska ograničenja koja utječu na fleksibilnost tržišta rada. S obzirom da hrvatska izvršna vlast stalno ističe važnost privlačenja stranih investitora, nije prošlo nezamijećeno kako se na tradicionalnoj investitorskoj konferenciji u Cavtatu od visokih državnih dužnosnika pojavio tek Ante Žigman, državni tajnik pri Ministarstvu financija.
(Jadranka Dozan)

Preko Srbije u Rusiju

Uvede li se bescarinska zona na tržištu veličine 55 milijuna stanovnika, cijela regija trebala bi biti atraktivnija za ulaganja. Hrvatskim kompanijama pritom bi naročito mogao postati zanimljiv preferencijalni status Srbije na ruskom tržištu (za više od 90 posto proizvoda) koje je danas većini ambicoznijih domaćih kompanija samostalno teško dostupno. To bi, pak, podrazumijevalo pojačan interes hrvatskih kompanija za ulaganjem u Srbiju, čime bi zapravo stekle status domaćih tvrtki i osigurale lakši pristup velikom ruskom tržištu.