Nezaposlenost osoba iznad 55 godina u SAD-u je manja nego u bilo kojoj drugoj dobnoj skupini i puno manja od državnog prosjeka. Ipak, ako se starijoj osobi dogodi da izgubi posao, vrijeme potrebno da se ponovo zaposli puno je duže nego bilo kojoj drugoj skupini. Dakle, trend sličan onom u Hrvatskoj, samo što se radi o puno manjim postocima nezaposlenih. A sličan je trend i kada se radi o nezaposlenosti mladih.

"Puno je učestalija nezaposlenost među mladima, no vrijeme koje mladi provedu bez posla puno je kraće", poručila je Linda Barrington sa sveučilišta Cornell u razgovoru za NBCnews.com.

Stopa nezaposlenosti Amerikanaca iznad 55 godina u lipnju je bila nešto iznad pet posto. Iako se, gledajući povijesni prosjek, radi o visokoj stopi, ona je još uvijek manja nego ukupna stopa nezaposlenosti koja iznosi 7,4 posto, ili pak stopa nezaposlenosti kod mladih. Za usporedbu, prema evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ), udio nezaposlenih iznad 55 godina je 15,9 posto, dok je udio mladih od 25 do 34 godine u ukupnom broju nezaposlenih čak 24,6 posto.

Radnici iznad 55 godina, jedini su u SAD-u čija je stopa zaposlenosti rasla otkada je zemlja 2007. ušla u recesiju. U srpnju ove godine bilo ih je milijun, za razliku od srpnja 2007. kada ih je bilo 25,9 milijuna. Najveći razlog tome je demografija, jer generacija "baby boomera" postaje dio skupine 55 plus. No razlog je i taj što radnici rade sve duže. Prosječna dob odlaska u mirovinu u SAD-u je 61 godina, a povećao se i postotak radnika starijih od 65.

Stručnjaci kažu kako sve više radnika koji imaju uvjete za mirovinu želi nastaviti raditi, no bore se s percepcijom poslodavaca koji smatraju da nisu u toku, da jedva čekaju da odu u mirovinu i da nisu vrijedni ulaganja. To je jedan od glavnih razloga zašto im treba toliko dugo da se zaposle u slučaju da ostanu bez posla.

Prosječno vrijeme nezaposlenosti osoba između 55 i 64 godine traje 22,3 tjedna, dok je traženje posla u prosjeku traje 13,8 tjedana.

Uostalom, problem je i taj što starija osoba koja na posljetku nađe posao, vjerojatno više nikada neće moći imati plaću koju je imala u prošlosti. Američki zavod za statistiku došao je do podataka da muškarci koji su duže vrijeme bili bez posla, ni nakon četiri godine nakon što se zaposle ne dosegnu primanja koja su nekada imali. Veliki problem je i taj što se stariji radnici ne mogu zaposliti na radnim mjestima kakva su nekada imali, jer je mnoge, dobro plaćene poslove zamijenila automatizacija, ili se angažiraju vanjske službe.
Stoga su mladi u prednosti jer nisu proveli desetljeća specijalizirajući se za određene vještine, već su fleksibilniji da se školuju za nove. 

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz