Ina je prošlu godinu završila s neto-dobiti od 892 milijuna kuna (150 milijuna dolara), a neto-dobit na razini Ina grupe bila je 885 milijuna kuna. Ina je u 2005. ostvarila ukupne prihode od prodaje u iznosu od 19,2 milijarde kuna, što je za 20,8 posto više nego godinu dana prije kad su prihodi od prodaje bili 15,9 milijardi kuna. Inina neto-dobit smanjena je za gotovo deset posto, s 985 milijuna kuna u 2004., na 892 milijuna kuna u 2005. godini. Lanjsko smanjenje dobiti Ina matice i Ina grupe rezultat je rasta cijene sirove nafte i prirodnog plina u inozemstvu i nesrazmjerni porast maloprodajnih cijena u Hrvatskoj, a na nižu dobit utjecala je i niža količina proizvedenih derivata. Rafinerijske marže bile su malo niže nego u 2004. godini. “U 2005. cijene sirove nafte u svijetu nastavile su visoki rast cijele godine tako da su u prosjeku bile 42 posto više nego 2004. Istodobno su cijene naftnih derivata na hrvatskom tržištu bile samo 26 posto više nego u 2004. Znatno su viši bili troškovi nabave prirodnog plina iz uvoza”, komentirao je ove rezultate predsjednik Inine Uprave dr. sc. Tomislav Dragičević.Ina je lani u Hrvatskoj ostvarila prihode od prodaje od 13,5 milijardi kuna, 19,5 posto više nego godinu dana prije, a na tržištima zemalja bivše Jugoslavije (bez Slovenije) ostvaren je 10,7 posto manji prihod u iznosu od 1,94 milijarde kuna. Na tržištima Europske unije Ina je ostvarila prihod od 3,42 milijarde kuna, što je gotovo 50 posto više nego u 2004., a 399 milijuna kuna u ostalim državama. Za Ininu vrijednost posebno su važne njezine zalihe plina. Zato je Ina lani u istraživanje i razradu naftnih i plinskih polja uložila 998 milijuna kuna, a novootkrivene pričuve procjenjuju se na 20,6 milijuna prostornih metara ekvivalentne nafte. Lani je Ina u Hrvatskoj i inozemstvu proizvela 1,13 milijuna tona nafte i kondenzata (lagane nafte), kupcima je prodala 2,69 milijardi prostornih metara plina, od čega je 1,1 milijardu kubika uvezla iz Rusije. Što se poslovanja u prvih šest, odnosno devet mjeseci 2006. godine tiče, neslužbeno iz Ininih izvora doznajemo da su loši. Pada im maloprodaja, kao i veleprodaja naftnih derivata, a rafinerije, kada uopće posluju, posluju loše. Odjel maziva navodno stagnira, što će, ako je istina, loše utjecati na procjenu vrijednosti Ininih dionica. Ipak, vrijednost tih dionica mogla bi podići inicijativa za gradnju LNG terminala u Hrvatskoj, koju Inini, kao i stručnjaci ostalih kompanija uključenih u Adria LNG konzorcij, pokušavaju realizirati što je moguće prije. Ključna godina za svršetak svih studija LNG terminala bit će 2008., a on bi se trebao sagraditi 2011. godine. Budući da tada Ina planira i dovršetak modernizacije vlastitih rafinerija u Sisku i Rijeci, vrijednost kompanije te bi godine trebala višestruko narasti. Ipak, ostaje pitanje čija će Ina biti 2011.?