EN DE

Kako što bezbolnije ući u predstečajnu nagodbu

Autor: Antonio Prtenjača
30. kolovoz 2013. u 11:35
Podijeli članak —
Thinkstock

Ogromna količina medijskog prostora posljednih mjeseci je bila posvećena postupku predstečajne nagodbe

Piše: Antonio Prtenjača, Porezna klinika, info@poreznaklinika.com

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ogromna količina medijskog prostora posljednih mjeseci je bila posvećena postupku predstečajne nagodbe, a oni koji su imali namjeru ili nedoumicu oko ulaženja u postupak pozornije su čitali napise i istraživali kako što bezbolnije zakvo nešto preživjeti.

Piše: Antonio Prtenjača, Porezna klinika, info@poreznaklinika.com

Ogromna količina medijskog prostora posljednih mjeseci je bila posvećena postupku predstečajne nagodbe, a oni koji su imali namjeru ili nedoumicu oko ulaženja u postupak pozornije su čitali napise i istraživali kako što bezbolnije zakvo nešto preživjeti.

Činjenica je da bezbolnog postupka nema, a jedino kako si porezni dužnik može olakšati je pripremom u startu sve potrebne dokumentacije, kako se nebi nepotrebno odugovlačilo postupak, te da prijavi sve tražbine, jer postupak je ionako javan, a vjerovnici imaju pravo prijave tražbina. Neprijavljivanjem tražbine one postaju „sporne“, a spornih tražbina ne smije biti više od 25% jer se tada postupak obustavlja.

Što se tiče zahtjeva za ulazak u postupak predstečajne nagodbe –  za porezni dug se on predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave, a daljnji postupak se nastavlja u Fini.

Poreznoj upravi treba predati Zahtjev za pokretanje predstečajne nagodbe (ZSS obrazac), Plan financijskog restrukturiranja, nacrt predstečajne nagodbe, te potpisani i ovjereni „Sporazum o prihvaćanju financijskog restrukturiranja“.

U prilogu plana financijskog restrukturiranja potrebno je priložiti financijske izvještaje koji se odnose na poslovanje dužnika, izjavu da predstečajna nagodba neće utjecati na tražbine radnika, izjavu o značaju postupka za dužnika, te izjavu dužnika ovjerenu od strane javnog bilježnika da financijski izvještaj potpuno i istinito prikazuje financijsko stanje i poslovanje.

Najviše polemike je do sada izazivao plan i nacrt predstečajne nagodbe što je i razumljivo jer se radi o malo složenijem dokumentu, koji prosječni obrtnik ili vlasnik male tvrtke nezna kako napisati niti uopće od kuda krenuti.

 U suštini, navedeni se može napisati prema „Naputku o izradi plana restrukturiranja“ (koji je dostupan na internetu), dok se nacrt predstečajne nagodbe treba sastaviti u obliku pravnog akta koji mora imati elemente ovršne isprave utvrđeno u ZFPPN-u ,u članku 46.a stavak 1. Na  mail info@poreznaklinika.com svakako možete postaviti pitanja oko nejasnih stvari u planu i nacrtu predstečajne nagodbe.

Bitno je samo imati na umu da je“Plan financijskog restrukturiranja” zapravo plan  poboljšanja poslovanja u svrhu izlaska iz dugova.  Preporučuje se pisanje realnih planova, jer su to ozbiljne stvari i a uostalom netko te planove i čita, pa znanstveno-fantastične priče zaobiđite. Osim toga , držite se forme pri pisanju  jer se postupak može odbaciti zbog formalnih nedostataka.

Također, kada sve to napravite kako treba, imajte na umu kako ovaj postupak (osim forme) ima i određenu proceduru pa nije dovoljno samo predati dokumentaciju. Ovaj postupak treba pratiti, a specifičan je utoliko što sva dokumentacija, pa tako i rješenja budu objavljena na web stranicama Fine. Objavljena rješenja imaju određene pravne posljedice, obično i  rok unutar kojeg se treba postupiti. Hipotetski je tako moguće da ne postupite u roku – primjerice za nadopunu dokumentacije , pa se može podnijeti “prijedlog za pokretanje stečajnog postupka”.

Svakako, postupak predstečajne nagodbe bi trebali pozitivno gledati svi – od države  preko ostalih vjerovnika do konačno dužnika. Za vjerovnike je ovo prilika da se namire barem dijelom, iako njihova likvidnost trpi zbog dužnika (o čemu treba pojačati svjesnost), država će porezni dug dijelom namiriti, dok je za dužnike ovo možda i “posljednji vlak” za izvlačenje tvrtke iz dugova, ako im je plan realan.

 

Autor: Antonio Prtenjača
30. kolovoz 2013. u 11:35
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close