Dok monetizacija autocesta sve više poprima konkretne obrise, ponovno se u javnosti otvara pitanje treba li uvesti vinjete poput susjedne Slovenije i bi li na taj način autoceste bile isplativije nego što su danas. Ne bi, smatraju u Hrvatskom udruženju koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA) jer je kod nas nepovoljna struktura prometa za takav potez. Na prvi pogled slovenski model ‘pametniji’ je od našega: na 600 kilometara autocesta Slovenci su imali 294 milijuna eura prihoda od cestarine u 2012. Istodobno, u Hrvatskoj je na čitavoj mreži autocesta od 1250 kilometara na svim dionicama kojima upravljaju Hrvatske autoceste (HAC), Autocesta Rijeka- Zagreb (ARZ) te privatni koncesionari Bina Istra i AZM, uprihodovano 282 milijuna eura (bez PDV-a). To je 12 milijuna eura manje prihoda na dvostruko više kilometara, pokazuju službeni podaci HUKA-e za prošlu godinu.

Europska rješenja naplate cestarina su šarolika: dio naplaćuje prijeđene dionice (Francuska, Italija, Hrvatska), neke imaju vinjete samo za osobna vozila, a za teške kamione naplaćuju prijeđene kilometre (Austrija, Slovenija). Neke zemlje poput Mađarske i Poljske imaju vinjete za sva vozila, Njemačka naplaćuje cestarinu samo kamionima, a Danska i Nizozemska tek planiraju naplatu cestarine na svojim autocestama. O uvođenju vinjeta rađeno je nekoliko studija, ideju je razmatralo i resorno Ministarstvo, ali se odustalo. U Udruzi smatraju da bi uvođenje vinjeta u Hrvatskoj bilo pogubno jer bi umanjilo prihode do neodrživosti budući da bi cijena kratkotrajnih vinjeta trebala biti visoka da se osigura dovoljno novca za održavanje dvostruko veće mreže autocesta nego u Sloveniji.

Cijena vinjete

Najjeftinija tjedna vinjeta predlagala se između 20 i 30 eura, do 50 eura za dva mjeseca i 125 eura za godinu dana. Slovenija koja ima svega 605 kilometara autocesta već ima najskuplje vinjete u EU, pri čemu tjedna košta 15 eura i to nakon pritisaka Europske komisije. U Sloveniji prosječan dnevni promet lakih vozila iznosi 22.600 prolazaka te 6400 teških vozila, prvenstveno kamiona. Teška vozila plaćaju prema prijeđenoj kilometraži i to 0,29 eura po kilometru ovisno o emisijskim razredima vozila, dok vinjete vrijede samo za laka vozila. Premda se volimo ponositi našim cestama promet je kod nas osjetno slabiji; dnevno autocestama prođe 12.300 lakih vozila i 1600 kamiona po sistemu naplate “svi plaćaju sve”. Stručnjaci upozoravaju kako je Slovenija tranzitna zemlja koja većinom zarađuje od kamionskog prometa kojeg kod nas ima daleko manje. Kao dio EU, bez carina prema ostalim članicama, put iz Rumunjske i Bugarske Hrvatsku je dobrim dijelom zaobilazio preko Mađarske prema Sloveniji što objašnjava velik prolazak teških vozila. “Hrvatska je turistička zemlja i kod nas je najveći promet lakih automobila. Pitanje je koliko bi se uspjelo uprihoditi od vinjeta s takvom strukturom prometa”, kaže Brankica Bajić, koordinatorica HUKA-e.

Naplata po kilometru

U HAC-u, koji upravlja sa 868 kilometara autocesta, smatraju da bi uvođenje vinjeta bilo protivno dugogodišnjoj poslovnoj strategiji jer tvrtka godinama ulaže u sustav naplate cestarine. “I ostala društva su također odabrala naplatu po prijeđenom kilometru te smo mišljenja da bi vinjete bitno poremetile i njihove poslovne strategije”, poručuju iz HAC-a koji je u šest mjeseci ove godine uprihodovao 534,7 milijuna kuna od cestarina, 7,6 posto više nego u istom periodu prošle godine. Inače, u pokušaju da zakrpa javne financije, među kojima je 27 milijardi kuna HAC-ovih zaduženja te 1,3 milijarde eura ARZ-a, država priprema monetizaciju autocesta, a od njih očekuje najmanje tri milijarde eura. U projekt namjeravaju ući i domaći mirovinski fondovi u konzorciju sa strateškim partnerom. Za to su navodno spremni izdvojiti do 10 milijardi kuna novca svojih članova. Država bi putem Ministarstva prometa, pomorstva i veza natječaj trebala raspisati do sredine rujna.