Reforma kvota i upravljanja Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) bit će jedna od glavnih tema na summitu najrazvijenijih država svijeta G 20 u Sankt-Peterburgu. Novi sustav raspodjele kvota i glasova u MMF-u odobren je još 2010. godine, ali nije stupio na snagu, jer nije ratificiran u nizu zemalja, između ostalog i SAD-u. Iako rasprava traje više od dvije godine odluka još uvijek nije donesena.

Naime, u skladu s novim sustavom raspodjele kvota i glasova udio BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, JAR) porastao bi s 10 na 14 posto, dok bi Kina bi zauzela treće mjesto nakon SAD-a, koji bi imao 17 posto i Japana s njegovih 6 posto. Udio Rusije iznosi 2,7%, čime zauzima deveto mjesto, piše Ruski vjesnik. Pritom bi SAD, Japan, Njemačka, Francuska i Velika Britanija morali ustupiti drugima dio svog zastupništva, dok bi europske zemlje izgubile dva od osam mjesta u odboru direktora MMF-a. Ovlasti zemalja u MMF-u uvijek su se dijelile proporcionalno njihovom udjelu u svjetskoj ekonomiji, no trenutno je na snazi upadljiva disproporcija.

“Budući da ekonomski potencijal zemalja u razvoju raste brzo, treba se povećavati i njihova mogućnost da utječu na odluke u MMF-u. No to se ne događa, zato što SAD i druge zemlje ‘zlatne regije’ ne žele izgubiti vlast u ovoj važnoj organizaciji, smatra Anatolij Bažan, voditelj odjela ekonomskih istraživanja Instituta za Europu RAN. Broj glasova SAD-a i drugih zemalja ima mnogo veću težinu nego glasovi zemalja u razvoju. No u pitanju je i budućnmost MMF-a. Trenutne rezerve fonda iznose 400 milijardi dolara. Usporedbe radi rezerve Rusije premašuju 500 milijardi dolara, a rezerve Kine 3000 milijardi.

S ovakvim deviznim rezervama zemlje u razvoju mogu postati donatori organizacije čiji je prvotni cilj bio osiguravanje zajmova siromašnim zemljama. Zato nije isključeno da će prestati postojati potreba za  MMF-om.