Za razliku od često kontradiktornih i nerazumljivih poteza ekonomske politike, domaća ekonomija ipak ima jednu konstantu – uzlazni rast inozemnog duga. Bruto inozemni dug dosegnuo je 46,3 milijarde eura na kraju svibnja, pokazuju posljednji dostupni podaci Hrvatske narodne banke što je u usporedbi sa prethodnim mjesecom 455 milijuna eura ili jedan posto više.

Zbog razduživanja domaćih banaka koje kapital iz Hrvatske sele na profitabilnija tržišta s više potražnje, dug je na godišnjoj razini manji za 1,5 milijardi eura. Banke su dug prema inozemnim kreditorima smanjile za čak 2,3 milijarde eura pa se on spustio na razinu 9,5 milijardi eura. Odljevi kapitala prema inozemstvu izazvali su svojedobno dosta nervoze zbog bojazni da bi banke mogle uskratiti financijsku potporu građanima i tvrtkama, no u prva četiri mjeseca ove godine vidljivo je usporavanje razduživanja pa je njihov dug u pet mjeseci ove godine porastao je za gotovo 84 milijuna eura. Premda bruto inozemni dug uključuje državu i ostale sektore, zbog krize se privatni sektor još uvijek nevoljko zadužuje. Država puno manje oklijeva pa je travanjsko izdanje dolarske euroobveznice povećalo dug države za 1,5 milijardi dolara što je najviše doprinijelo rastu duga. Samo dug središnje države na kraju svibnja iznosio je 9,5 milijardi eura što je petina ukupnog inozemnog duga. Usporedbe radi, dug privatnih nefinancijskih tvrtki gotovo je nepromijenjen i u isto razdoblju iznosio je oko 11 milijardi eura što je za 1,1 posto više nego na kraju prošle godine.

Do kraja godine u Raiffeisen banci očekuju nastavak “slabe dinamike” rasta inozemnog duga. “Pritom će država biti glavni generator rasta vanjskog duga uz izdanje euroobveznice u travnju i potencijalno još jedno izdanje do kraja godine. I velike tvrtke mogle bi iskoristiti razmjerno povoljnu situaciju na inozemnim tržištima za podmirenje domaćih obveza, a razduživanje bankarskog sektora trebalo bi se usporiti”, ističu u RBA. Eksplozija javnog duga realnost je i europskih država; javni dug zemalja eurozone dosegnuo je 92,2 posto BDP-a.