U najnovijem pogoršanju izgleda za sljedeću reviziju kreditnog rejtinga Hrvatske analitičari Standard & Poor'sa nisu rekli gotovo ništa što već nisu apostrofirali i prilikom prosinačkog snižavanja same ocjene rejtinga za dugoročno zaduživanje iz donjeg investicijskog u gornji spekulativni razred.

Uz izostanak, odnosno sporost u provođenju strukturnih reformi, spočitavaju Vladi premalo fokusa na rashodnu stranu proračuna (prije svega na tzv. permanentne rashode) u nastojanju da se stabiliziraju javne financije. A nakon što je u prosincu analitičar S&P-a, Slovenac Marko Mršnik, i izrijekom rekao kako su ostali razočarani i rebalansom 2012. te proračunom za 2013. jer "nisu u skladu s onim što je Vlada rekla da će učiniti", analitičarski tim S&P-a, čini se, nije previše honorirao "pozitivne naznake" u pogledu reformi. "Vlada je nedavno najavila privatizaciju državnih tvrtki, predložila reforme za poboljšanje poslovne klime, zakona o radu te planira mirovinsku reformu", nabrojali su, ali su uz to izrazili i zadršku prema provedbi. Zadršku su i tada i sada pokazali i prema projekcijama rasta. Predviđeni rast teško će se ostvariti, a deficit će još narasti, rekli su početkom prosinca, a ocjene se ni u tome nisu bitnije promijenile.

Za ovu godinu u toj agenciji (za razliku od Vlade) očekuju pad BDP-a od oko jedan posto, a nastavak slabosti gospodarstva, zajedno s ograničenim poticajima reformi, dovest će, kažu, i do slabije fiskalne situacije nego što se procjenjivalo. Drugim riječima, do deficita osjetno većeg od 3 posto BDP-a i rasta javnog duga nadomak 60 posto BDP-a, i to ne računajući moguće preuzimanje dugova za autoceste (oko 7,5 posto BDP-a) u okviru koncesijskog aranžmana. Problem je utoliko veći što zasad nema naznaka otkud bi u dogledno vrijeme mogli doći impulsi rasta po stopama od blizu tri posto, koliko nam već sutra treba samo za servisiranje kamata po javnom dugu. Iduće godine u toj agenciji vide tek blagi oporavak hrvatskog gospodarstva. U prvom redu pritom ističu povlačenje sredstava iz fondova EU, no EU je ujedno zbog problema s konkurentnošću i razlog za isticanje povećanih rizika ostvarenja takva scenarija.

Sve u svemu, ni u iduće dvije godine ne očekuje se značajnije jačanje domaće potražnje koju će još neko vrijeme očito sputavati proces razduživanja privatnog sektora, kao i visoka stopa nezaposlenosti. Zbog svega ne iznenađuje ni procjena S&P-a da će listopadska Eurostatova objava podataka o fiskalnoj situaciji u EU za  Hrvatsku značiti put prema pokretanju procedure prekomjernog deficita (EDP). A tada će Europska komisija Vladi sigurno dati naputke da fiskalnu konsolidaciju više usmjeri na rashodnu stranu, dok u pogledu prihoda treba računati na to da će se Vladu ponajprije ohrabrivati na one privatizacijske, kojima bi se u računu financiranja dužnički insturmenti donekle zamijenili nedužničkima.

U Ministarstvu financija slažu se s S&P-evim preporukama ubrzanja reformi i obuzdavanja rasta dugova. Vlada, kažu, ozbiljno o tome razmišlja. Ali, kažu, "pitanje je samo koliko potpore će imati u hrvatskoj javnosti. Čini se da ona ne percipira koliko su nam veliki dugovi i kakav nam je gospodarski potencijal", požalili su se. Kriva je, dakle, javnost.