Zagrebačka tržnica Dolac poluprazna je prvog dana primjene fiskalizacije tržnica; na rubnim stolovima najbogatija je ponuda, a u sredini tržnice praznina – iz uprave kažu da je dvostruko manje prodavača za ovaj dio godine.

Mnogi su uzeli kolektivni godišnji odmor kako bi izbjegli mnoge nepoznanice u vezi s fiskalizacijom, a dio proizvođača iz Dalmacije prebacio je poslovanje na more, što je uobičajeno preko ljeta jer se Zagreb isprazni, objašnjava nam Miro Bakrač iz Zagrebačkih tržnica. No najviše ih nedostaje zbog fiskalizacije blagajni, smatra on.

Na tržnici zatičemo dva prodavača s blagajnom. Dok pitamo: "Kako ide?", prodavačica obrta "Marija" zadubila se u blagajnu i naglas izgovara operacije koje radi: "Pro-da-ja, pri-hvat, da prihvat, pritisni, ček-ček prijava, pritisni. Evo ga 105.50 kuna. Stani da vidim jesam dobro… Da odmah storniram, može se to."

"Kako? Ma zamalo Vam ne rekoh, j…o, vidite da moram biti sabrana. Danas sam počela i baš me ovo zakvači". Njezin oštar odgovor na kraju se razblaži smiješkom: "Ma nije tako teško, malo mi je bilo… teže… i zbog toga što nisam imala upisane šifre. Treba malo to… savladati. Fiskalna blagajna s internetom me stoji 250 kuna na mjesec. Najviše se čeka prva prijava, jedno pet, možda i osam sekundi, a onda ide brže", odgovara usporedno radeći druge poslove, a kad je čula da smo novinari, moli da joj ne spominjemo ime. Na kraju se ipak predstavlja.

Na rubu tržnice, na stolu uz prolaz, okupljeno nekoliko prodavača i predstavnik T-coma ispred kojega je složeno osam-devet fiskalnih blagajni.

"Ovi T-comovi su najbolji, ali bogami i najskuplji", objašnjava nabijeni muškarac s kosovskim naglaskom. "Meni i bratu – pet i po hiljadarki za godinu." Pred njima uputa za uporabu s legendom od petnaestak pravila.

"Neka Linić dođe pa da vidi kako se mučimo", jada se žena među njima. A kako će tek kad bude kiša i snijeg?!

"Imaju li zaštitu od kiše? Jesu li vodootporni?" pitamo. Mladić koji zastupa tvrtku umjesto odgovora bespomoćno sliježe ramenima.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

"A tko ste vi, iz poreznog?"

Nakon što dobije odgovor da sam novinar, pogledom traži dokaze: fotoaparat, kameru… i komentira: "Danas najviše novinara." Uto ugleda kolegu iz "Jutarnjeg lista": "Ooo, evo našeg novinara…"

"Kako to da nitko nema blagajnu?" pitamo gospođu čija je "registracija" jednog obiteljskog gospodarstva (OPG) iz Klisa okrenuta prema licu stola.

"Eno tamo rade cirkus od toga", odgovara. "K'o kreteni čekaju u redu da im daju račun, a televizija ih snima, još veći kreteni. Nego, 'ajde, uzmite lubenice, k'o šećer su."

"Da, ali tri puta skuplje nego u trgovačkom centru", odgovaramo.

"E, ali to ti je Todorić, pazi šta jedeš", upozorava. Kad otkrijemo da smo novinari, moli da je izuzmemo iz pisanja: "Nemojte mene, kad god ste me nešto… uvijek neki problemi… Od vas niš' koristi nemamo." Dok se žali na lošu prodaju, poslužuje trećeg kupca.

Prodavači sira i vrhnja još dvoje pripadaju li pod OPG ili ih ipak "kvači" porez zbog dodane vrijednosti njihovih proizvoda. Pitali su porezne stručnjake, ali još nemaju jasna odgovora.

Ljudi su pomalo zbunjeni i oprezni jer je njihov dnevni promet mali, par stotina do tisuću kuna, i ako se utvrdi da griješe, kazne su za njih previsoke, objašnjava Bakrač. "Znate kakvi su ljudi kod nas, malo tko čeka na račun, a samo to im može biti veliki prekršaj", zaključuje.