Premda je robna razmjena između Hrvatske i Srbije, nakon što su 2000. godine obnovljeni međusobni gospodarski odnosi, uvećana gotovo deset puta, na kraju 2005. godine iznosila je samo 562,4 milijuna USD te bila znatno niža od razmjene koju su postizala gospodarstva dviju država 1989. godine, kada je iznosila 5 milijardi dolara, čulo se jučer na tradicionalnom susretu Hrvatsko-srpskog poslovnog kluba čiji je domaćin bila Hrvatska gospodarska komora. Pozivu na razgovor odazvalo se 46 srpskih i 49 hrvatskih tvrtki, primarno iz područja prehrambene industrije, graditeljstva, komunalnog gospodarstva te poljoprivrede. Iako je Hrvatska svrstana na šestu poziciju među ukupnim izvoznim tržištima na koja gospodarstvenici Srbije plasiraju svoje proizvode, lanjska vrijednost izvoza dosegnula je samo 198,8 milijuna dolara, no bila je 33,8 posto bolja od učinka evidentiranog godinu dana prije. U tom istom razdoblju hrvatske su tvrtke na susjedno tržište plasirale svoju proizvodnju koja je premašila 258,3 milijuna USD što je, u odnosu na rezultat iz 2004. godine, porast od 26,2 posto. Takav rezultat stavio je Hrvatsku na 12. poziciju među uvoznim partnerima Srbije. Spomenutim podacima, nisu to skrivali, zadovoljni nisu ni Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a, niti Slobodan Milosavljević, nedavno izabrani predsjednik Privredne komore Srbije. U krovnim udrugama biznis sektora dviju država, naglasili su, s obzirom na raspoloživi potencijal ali i iskazani interes, očekivao se daleko brži rast međusobnog trgovanja.

Vidošević i Milosavljević suglasni su da su, unatoč još evidentnim negativnim tranzicijskim odjecima, prepreke na putu intenzivnije suradnje premostive. Dva gospodarstva, uvjereni su, bez većih problema i na obostranu korist, s godišnjim stopama rasta između 20 i 30 posto, za koju godinu mogu postići razmjenu vrijednu najmanje milijardu dolara. Iako nedostatna robna razmjena dviju država postaje sve uravnoteženija što je također, čulo se jučer, vrlo solidna osnova za razvoj dugoročnog trgovanja. Dosadašnje investiranje hrvatskih poduzetnika u Srbiji Milosavljević je ocijenio vrlo uspješnim, posebno je izdvojio Agrokor i Nexe grupu. Zadovoljan je njihovim utjecajem na ukupno jačanje domicilnog gospodarstva te izvoznu šansu koju otvaraju srbijanskim tvrtkama. Pozvao je hrvatska poduzeća neka i dalje investiraju, ali i neka iskoriste činjenicu da je Srbija jedina europska zemlja koja ima ugovor o slobodnoj trgovini s Rusijom i tako posredno, kroz zajedničke projekte, krenu u osvajanje tog mnogoljudnog tržišta. Milosavljević se osvrnuo i na činjenicu da gospodarstvenici iz Srbije još u Hrvatskoj nisu dobrodošli kao investitori. Vidošević je pak gostu uzvratio kako jači dolazak srpskog kapitala ne priječe nikakve posebne barijere nego je zapravo riječ o natjecanju koje se uglavnom provodi u vrlo oštroj konkurenciji i najčešće uz dominaciju moćnih europskih investitora. Dotaknut je i problem funkcioniranja Cefte uz zaključak da će ona imati smisla, odnosno ojačat će trgovinsku razmjenu zemalja članica tek nakon što se postigne veći stupanj liberalizacije. Osim u trgovanje i investiranje, daljnju gospodarsku suradnju nužno je usmjeriti i na inteziviranje zajedničkih projekata u energetskom, prometnom i turističkom sektoru istaknuto je jučer na poslovnom forumu.