Europske banke, nakon što su nekoliko godina koristile svu raspoloživu gotovinu za popravak stanja u svojim bilancama, prisiljene su povećati dividende kako bi se vratile u fokus investitora koji su "gladni" visokih prinosa.

U toj namjeri prednjače francuske, švicarske i švedske banke kao što su HSBC, UBS, BNP Paribas, Standard Chartered i Swedbank, piše Reuters. No, nejasnan je put kojim banke s viškom kapitala žele krenuti zbog tvrde regulative. To znači da bi ulagači mogli pričekati svoju nagradu u obliku viših dividendi tek 2014. godine, što je znatno kasnije nego kod američkih banaka."Problem je u tome što banke čekaju odluku regulatora oko konačne razine kapitala koje one moraju imati prije nego budu sigurne u to koliko novca mogu isplatiti dioničarima", objasnila je Andrea Williams, menadžerica za dionice u Royal London Asset Managementu.

Dividende banaka su, piše Reuters, zapravo žrtve financijske krize s obzirom na to da su regulatori predložili cijeli spektar planova oko visine adekvatnosti kapitala kako bi se zaštitilo porezne obveznike od budućih spašavanja europskih kreditora. Isplate 28 najvećih europskih banaka dosegnule su vrhunac 2007. godine kada su iznosile impresivnih 46,5 milijardi eura. To je ujedno šest puta više nego što su banke isplaćivale deset godina prije. No, samo godinu kasnije, dividende najvećih banaka stropoštale su se na samo 15 milijardi eura, dok su prošle godine banke svojim dioničarima isplatile 21 milijardu, pokazuju podaci Barclaysa.

Snažan rast isplata dividendi prije deset godina bila je posljedica rekordnih prihoda koje su banke u to vrijeme stvarale. No, nakon 2007. bilo je i logično da će isplate dioničarima pasti jer su banke počele gubiti novac.  Analitičari te britanske banke kažu da će se ukupna vrijednost dividendi iduće godine povećati za 50 posto u odnosu na prošlu godinu.