Vlada je u četvrtak donijela odluku o prodaji 75-postotnog udjela u HŽ Cargu rumunjskoj tvrtki Feroviar, koja je dio Grampet grupe.

Rumunji su ispunili sve tražene uvjete u natječaju za privatizaciju Carga, a konkurenti su im bili češki AWT i austrijski Rail Cargo. Feroviar će tako 75 posto Carga platiti 40 milijuna eura, a od toga će sa 30 milijuna eura podmiriti zajmove te tvrtke osigurane državnim jamstvima, a sa 10 milijuna eura će podmiriti dio obveza prema vjerovnicima i radnicima. Rok za uplatu tih 40 milijuna eura je 30 dana od dana potpisivanja ugovora. Usto, Rumunji su pristali uložiti dodatnih 20 milijuna eura u investicije i modernizaciju Carga. Država će se riješiti i ostalih  jamstava koje je dala za Cargove dugoročne kredite, jer će njihovu otplatu preuzeti Ferovia. Rok za dostavu zamjenskih jamstava je kraj 2014. godine.

Ukupne obveze HŽ Carga iznose više od milijardu kuna. Od toga 880 milijuna kuna kredita je pokriveno državnim jamstvima. Kad se zbroje ulaganja i preuzeti krediti, Rumunji će u Cargo uložiti više od 1,3 milijarde kuna. Prošlu godinu je Cargo pak završio s gubitkom od čak 248 milijuna kuna. Osim financijskih obveza, Rumunji će morati provesti i program zbrinjavanja viška radnika, a obećali su zadržati najmanje 1100 zaposlenika, od 3330, koliko ih je bilo zaposleno na kraju 2012. u Cargu. Feroviar je iskazao interes i za preuzimanje ovisnih društava Carga – Agit, Održavanje vagona te Remont i proizvodnju željezničkih vozila Slavonski Brod,  a u roku 60 dana od dana sklapanja ugovora radnicima u ovisnom društvu  radionica željezničkih vozila Čakovec ponudit će radnicima na prodaju udjele u toj tvrtki.

Grampet grupa najveći je prijevoznik u željezničkom teretnom prometu u srednjoj i istočnoj Europi.U voznom parku ima 50.000 vagona i 1300 lokomotiva, zapošljava 18.000 radnika. Grupa operira trenutačno u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Ukrajini, Rumunjskoj, Bugarskoj i Moldaviji. U 2012. godini Grampet je imao prihode od 186 milijuna eura i dobit od 6,3 milijuna eura. 

Infrastruktura i putnički

Vlada jamčila za 900 mil. kn. kredita 

Vlada HŽ Infrastrukturi odobrila da se kod Erste banke zaduži za 650 milijuna kuna, a HŽ Putničkom prometu da u Privrednoj banci Zagreb podigne 250 milijuna kuna kredita. Oba su ta kredita na pet godina, uz godinu počeka, a za oba je Vlada dala i državno jamstvo. Ministar Siniša Hajdaš Dončić objasnio je kako će HŽ Infrastruktura sva sredstva iz kredita koristiti za investicije, dok će HŽ Putnički prijevoz polovicu iznosa utrošiti za plaćanje HŽ Infrastrukturi najma trasa koje koristi te električnog napona, što je njegova obveza zbog d liberalizacije željezničkog tržišta. Preostali iznos i HŽ Putnički prijevoz iskoristit će za modernizaciju, dakle za investicije, istaknuo je Hajdaš Dončić.