Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Evo glavnog krivca za travanjski rast inoduga

Autor: Jadranka Dozan
23. srpanj 2013. u 16:47
Podijeli članak —
Thinkstock

Bruto inozemni dug Hrvatske je zaključno s travnjem dosegnuo 45,8 milijardi eura. Tko je glavni krivac za travanjski rast inoduga?

Glavni 'krivac' za travanjski rast inoduga je inozaduživanje države (euroobveznice), dok se u bankarskom sektoru usporava proces razduživanja prema inozemstvu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bruto inozemni dug Hrvatske je zaključno s travnjem dosegnuo 45,8 milijardi eura. Bio je to ujedno i treći uzastopni mjesec rasta inoduga, s tim da je mjesečni skok za 821 milijun eura u odnosu na ožujak bio snažniji nego u prethodna dva mjeseca. U najvećoj mjeri tavanjski je porast inoduga posljedica zaduženja države kroz izdanje euroobveznice u iznosu 1,5 milijardi dolara (nešto manje od 960 milijuna eura), zbog čega je vanjski dug sektora države u konačnici povećan za oko 710 milijuna eura, na ukupno 9,4 milijarde eura. 

Glavni 'krivac' za travanjski rast inoduga je inozaduživanje države (euroobveznice), dok se u bankarskom sektoru usporava proces razduživanja prema inozemstvu.

Bruto inozemni dug Hrvatske je zaključno s travnjem dosegnuo 45,8 milijardi eura. Bio je to ujedno i treći uzastopni mjesec rasta inoduga, s tim da je mjesečni skok za 821 milijun eura u odnosu na ožujak bio snažniji nego u prethodna dva mjeseca. U najvećoj mjeri tavanjski je porast inoduga posljedica zaduženja države kroz izdanje euroobveznice u iznosu 1,5 milijardi dolara (nešto manje od 960 milijuna eura), zbog čega je vanjski dug sektora države u konačnici povećan za oko 710 milijuna eura, na ukupno 9,4 milijarde eura. 

Ukupan inozemni dug na godišnjoj se razini, u odnosu na travanj 2012. godine, smanjio, i to za 1,8 milijardi eura ili 3,7 posto. Analitičari Raiffeisen banke ističu kako je tome najviše pridonijelo smanjenje duga banaka koje posljednje dvije godine karakterizira proces razduživanja, dok dug države djeluje u suprotnom smjeru. 

Banke u u godinu dana smanjile inodug za 2,4 milijarde eura, na 9,4 milijarde. Ipak, u RBA-u naglašavaju da je u prva četiri mjeseca ove godine vidljivo usporavanje razduživanja kreditnih institucija, što potvrđuje i činjenica da je stanje njihova duga na kraju travnja ipak na nešto višoj razini nego na početku godine. U ovoj godini, kažu, očekuju nastavak slabe dinamike rasta inozemnog duga, odnosno njegovu stagnaciju. Pritom će država biti glavni generator rasta vanjskog duga (uz travanjsko izdanje euroobveznice moguće je još jedno do kraja godine), dok bi se razduživanje bankarskog sektora trebalo usporiti.

Autor: Jadranka Dozan
23. srpanj 2013. u 16:47
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close