Kolaps javnih financija u Detroitu nije samo američki, već i europski problem. Naime i ovaj slučaj pokazuje kako europske banke i danas skupo plaćaju posljedice loših poslovnih odluka koje datiraju gotovo desetljeće unatrag.

Naime, Detroit je 2005. godine pokušao naći način da ponovno napuni tada gotovo sasvim prazne mirovinske fondove gradskih činovnika, policajaca i vatrogasaca. Grad se tada obratio velikoj švicarskoj banci UBS, koja je predvodeći skupinu banaka iz cijelog svijeta prodala 1,4 milijardi dolara vrijednih obveznica, piše The Wall Street Journal.

Metastaze rizika

Većina obveznica završila je kod europskih banaka, koje su u pretkriznim vremenima bile u potrazi za dobrim prinosima daleko od kuće i poslovima koji su se činili niskorizičnima. Međutim, Detroit je prošlog tjedna zatražio stečajnu zaštitu, iako je sud taj zahtjev odbio, između ostaloga i zato jer više nije mogao servisirati svoje obveze prema kupcima obveznica. Ova situacija ujedno je podsjetnik kako je površan finacijski boom zapravo metastazirao rizike diljem svijeta.

"Mislim da ćemo uskoro vidjeti još situacija poput ove u Detroitu u kojima su banke dogovarale unosne, ali u konačnici vrlo rizične poslove", ističe William Mahnic, profesor bankarstva i financija na sveučilištu Case Western. Vjerovnici u Švicarskoj, Belgiji i Njemačkoj vlasnici su duga Detroita koji vrijedi samo dijelić svoje nekadašnje vrijednosti. To će pridodati velikim gubicima koje su već pretrpjele banke i porezni obveznici u njihovim matičnim državama. U Münchenu vladina agencija zadužena za raspetljavanje imovine nacionaliziranog Hypo Real Estate Groupa morat će se pozabaviti sa oko 200 milijuna dolara novih problema. Velik komad duga Detroita ima i nacionalizirana francusko-belgijska banka Dexia. UBS je pak uslijed financijske krize već pretrpio oko 50 milijardi dolara gubitka i spašavanje švicarske vlade i trenutno je usred demontaže velikog dijela svojeg investicijskog bankarstva. No sada je suočen s još većim gubicima.

UBS i drugi veliki vjerovnik Bank of America već su prihvatili da od Detrita potražuju manje nego što im pripada prema ugovoru o hedgingu koji je pratio izdavanje obveznica. Naime obveznice su izdane na 20 godina, a Detroit je trebao platiti ukupno 827 milijuna dolara kamata. Kako bi banke osigurale taj posao u slučaju rasta kamata one bi pokrile razliku, dok bi u slučaju njihovog pada razliku morao nadoknaditi Detroit. Drugi se pak scenarij nije činio izglednim tim više ejr je UBS bio dobro povezan s europskim bankama što je trebalo osigurati dobru potražnju za obveznicama.

Kredit za kamatu

Međutim, do 2009. kreditni rejting Detrita je snižen, pa je grad morao podići kredit kako bi pokrio razliku za kamate, koja je do danas porasla na gotovo 297 milijuna dolara.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Jedan od kupaca obveznica bila je irska Depfa banka, koja je kupila dug vrijedan 200 milijuna dolara. Tu je banku, pak, 2007. preuzeo Hypo Real Estate Group za gotovo osam milijardi dolara. Nakon kolapsa Lehman Brothersa 2008. godine i izbijanja svjetske financijske krize Njemačka je nacionalizirala Hypo Real Estate Group pa je na teret poreznih obveznika pao i nenaplativi dug Detroita.

Iako iz Deixe nisu željeli reći kolika je vrijednost obveznica koje su kupili procijenjuje se da su europske banke kupile ukupno oko milijardu dolara Duga Detrita.