Mađarska središnja banka zatražila je u ponedjeljak od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji je pomogao u spašavanju te države s ruba bankrota na kojem se našla 2008. godine, da zatvori svoj ured u Budimpešti.

Naime, guverner György Matolcsy je u pismu šefici MMF-a Christiane Lagarde napisao kako je otplata standby aranžmana pri kraju pa više nema razloga da ta organizacija zadrži ured u Mađarskoj. MMF je potvrdio kako će zatvoriti svoj ured.Inače, vlada premijera Viktora Orbána, koja je na vlasti od 2010. godine žestoko je kritizirala petljanje MMF-a i Europske unije u unutarnja pitanja Mađarske. Maltocsy, inače bivši mađarski ministar gospodarstva i arhitekt neortodoksne ekonomske politike koja je često bila meta kritika MMF-a i EU, poručio je kako Mađarska razmatra raniju otplatu kredita MMF-u. Mađarska je bila prva europska država koju je spašavao MMF nakon propasti Lehman Brothersa 2008. godine i izbijanja svjetske financijske krize. MMF je proširio standby aranžman na 15,7 milijardi dolara, a još polovicu tog iznosa je u vidu pomoći osigurala Europska unija. Dug MMF-u bi u potpunosti trebao biti isplaćen u rujnu iduće godine, piše The Wall Street Journal.

Orbán je nevoljko ponovno zatražio pomoć MMF-a u studenome 2011. godine, iako je prije govorio kako Mađarskoj ne treba vanjska pomoć, kako bi smanjio troškove zaduživanja i stabilizirao krhku forintu. Međutim, labava monetarna politika Feda i drugih središnjih banaka učinila je dostupnim novac na tržištima kapitala, pa se država uglavnom tamo i finacira pa je Orbán odustao od novog kredita MMF-a. Analitičari smatraju kako je poruka MMF-u rezultat izbora koji će se održati iduće godine, no kako ističe Mariann Trippon iz CIB banke u Budimpešti neupitno je da vlada može i ranije otplatiti kredit MMF-u, ako se na to odluči. Vlada je uspjela smanjiti proračunski deficit ispod pravilima EU propisanih tri posto BDP-a i u lipnju je prekinut posebni proračunski nadzor Europske komisije. Ipak MMF i EU i dalje upozoravaju Budimpeštu da se previše oslanja na kratkoročne mjere za krpanje proračunskih rupa, dok izbjegava provođenje sveobuhvatnijih strukturalnih reformi.  

Europska unija pak Mađarsku proziva i zbog pitanja slobode medija i neovisnosti suda. Razlog je novi ustav usvojen 2011. za kojeg je Orbán rekao da je nužan da bi država raskrstila s nasljeđem komunizma.Mađarska je, pak, nedavno optužila Europski parlament (EP) da pribjegava sovjetskim metodama, kojima se ograničava suverenitet zemlje, nakon što je EP usvojio rezoluciju kojom žali zbog izmjena mađarskog ustava. Europski parlament koji strahuje da se Mađarska vraća autoritarnoj vladavini poručio je Orbánu da riskira izolaciju Mađarske u Europi ako ne opozove "protudemokratske" promjene."Od vladavine sovjetskog carstva nijedna druga vanjska sila nije se usudila otvoreno pokušati ograničiti suverenitet Mađara", prokomentirao je to Orbán i dodao da neke od preporuka Europskog parlamenta krše ugovor EU-a.

Zastupnici EP-a kažu da je Orbán, koji je iskoristio svoju dvotrećinsku većinu da donese stotine zakona otkako je došao na vlast 2010., promjenom sustava oslabio demokratski sustav. Orbán odbacuje te optužbe. "Mi ne želimo živjeti u europskom carstvu koje ima svoje središte u Bruxellesu i gdje nam govore što trebamo raditi na periferiji", rekao je mađarski premijer Orbán. Dodao je da birokrati koji nisu uspjeli riješiti ekonomsku krizu u Europi sada pokušavaju osuditi Mađarsku koja je na putu oporavka.