Bez obzira na diplomatske poruke bankara da ionako konzervativno tretiraju loše kredite, nova stroža pravila o rezerviranjima ipak će donijeti drastične promjene. Usporedba novih sa starim pravilima pokazuje da Hrvatska narodna banka (HNB) namjerava pojačati strogoću tretiranja problematičnih kredita i natjerati banke da neurednim dužnicima prestanu gledati kroz prste, a cijena će biti rušenje dobiti.

Ako je kredit neuredan, što podrazumijeva da kasni dulje od 90 dana, a banka nije aktivirala instrumente osiguranja, ili barem provela blokadu računa, zajam se mora klasificirati u rizičnu grupu djelomično nadoknadivih (B1 ili nižu) i rezervirati minimalno deset posto glavnice. Dosad je regulator tražio samo klasifikaciju u rizičnu skupinu, bez ispravka vrijednosti. U praksi su banke samovoljno određivale koliko će izdvajati, pa je taj iznos u prosjeku bio dosta niži od deset posto. Novost u izmijenjenim pravilima je uvođenje progresivnosti: prođe li više od godinu kašnjenja, izdvojeno mora biti najmanje 20 posto glavnice.

Rezervacije po danima 
Kad su posrijedi krediti koji se ocjenjuju pojedinačno, a nisu adekvatno osigurani, primjerice nekretninama, već samo zadužnicama ili mjenicama, oni će se ubuduće rezervirati po danima kašnjenja, i to najmanje 10 posto iznosa. Tako će banka za kredit čiju mjesečnu obvezu dužnik nije platio između 90 i 180 dana rezervirati od 10 do 30 posto glavnice, a za kašnjenje od 181 do 270 dana 30 do 70 posto glavnice. Kredit koji ima neurednu otplatu više od godinu dana banka mora promatrati kao gubitak i rezervirati u 100-postotnom iznosu. Dosadašnja praksa bila je znatno blaža; ako bi banke smatrale da je kašnjenje prolazno te na temelju svojih ocjena utvrdile da će ga biti moguće naplatiti, primjerice za dvije godine, rezervirale bi po očekivanoj budućoj vrijednosti. Ono što je smetalo regulatoru jest činjenica da za svoja očekivanja naplate banke dosad ničim nisu trebale dokazati da je to i moguće, osim vlastitog optimizma. Bez obzira na to, ako i ima jače instrumente osiguranja, u slučaju da kasni dulje od dvije godine od nastupanja neurednosti, regulatoru više neće biti dovoljno da banka aktivira kolaterale (hipoteku) ili poduzme druge pravne radnje, već će na teret dobiti usto morati rezervirati minimalno 30 posto glavnice. Za svakih 180 dana novog kašnjenja banka je dužna rezervirati progresivno još po pet posto glavnice kredita, što je potpuna novost u odnosu na stara pravila.

Drukčiji tretman reprograma 
HNB je novom odlukom otvorio potpuno novi front baratanja reprogramima. Dok je dosad postajala jedino restrikcija da se reprogramirani kredit ne može u knjigama tretirati kao besprijekoran (u skupini A), sada se njima bavi zaseban članak. Reprogram zajmova mora biti dio cjelokupna restrukturiranja dužnika, za što trebaju postojati pouzdani novčani tokovi i biti utvrđena uredna otplata za najmanje idućih godinu dana. Ako banka odobrava reprogram, kredit se mora klasificirati u rizičnu skupinu prije samog mijenjanja jednog od uvjeta kredita kojima se dužniku želi olakšati otplata.Novost su i propisani korektivni faktori za nekretnine i pokretnine koji služe kao instrumenti osiguranja kredita s minimalnim rokovima naplate. Revalorizacija će se ubuduće tražiti i za dionice, ali će banke same određivati kako će im procjenjivati vrijednost.