Iako nije bilo moguće naplatiti sve prihode, proračunski prihodi u 2012. godini bili su 2,3 posto veći nego godinu prije unatoč nepovoljnim makroekonomskim pokazateljima, rekao je danas ministar financija Slavko Linić izvješćujući Hrvatski sabor o izvršenju lanjskog državnog proračuna.

– Jedini pozitivni trendovi koji smo imali lani bili su povećanje broja dolazaka turista od 3,3 posto i povećanje robnog izvoza za 1,4 posto – priznao je ministar Linić podsjetivši kako se Vlada lani borila za gospodarski rast kroz investicije, fiskalnu konsolidaciju te reforme.

– Možemo zaključiti da je i 2012. godina krize i negativnih rezultata u makroekonomskom okruženju. Mijenjali smo fiskalnu politiku, za 2 indeksna poena smanjili smo doprinose za zdravstvo, parafiskalne namete za šume i vode za 50 posto i indirektno spomeničku rentu. Porez na reinvestiranu dobit smo ukinuli i na osnovi toga su trgovačka društva zadržala 1,1 milijardu kuna – rekao je Linić te iznio brojke.

Tako je lani BDP pao za 2 posto jer je potrošnja kućanstva smanjena za 3 posto, investicije 4,6 posto, a državna potrošnja 0,8 posto. Inflacija je bila 3,4 posto, 44,7 milijardi kuna iznosila je nelikvidnost, nezaposlenih je bilo 18.990 više nego godinu prije. Godina je završena deficitom od 3 posto u centralnom proračunu i ukupnim deficitom od 3,4 na konsolidiranoj razini države.

Ministar Linić najavio je da će Saboru najesen predložiti novo fiskalno pravilo koje će u obzir uzimati ne samo rashodovnu nego i prihodovnu stranu proračuna. Objasnio je da je udio rashoda u BDP-u lani smanjen za 2,1 indeksni bod, čime je zadovoljeno fiskalno pravilo koje govori da se taj udio svake godine mora smanjiti za jedan indeksni bod.

– To fiskalno pravilo je ogromno ograničenje za Hrvatsku i to je razlog da smo ga u dogovoru s MMF-om odlučili promijeniti. Lani smo ga postigli, ali ove godine to nismo u stanju, jer imamo vrlo visok rast kamata. Kad gledamo 2014., 2015. i 2016. samo ako zbrojimo obveze za Europu koje moramo davati kao nove članice EU i kad promatramo nagli rast kamata tog trenutka ostvariti i 1% BDP-a uštede rashodovne strane, to je jednostavno pravilo kojem ne možemo udovoljiti – kazao je Linić te dodao da smatra da je to previše statično i da ga treba promijeniti.

Novo pravilo, koje Vlada izrađuje u dogovoru s MMF-om i Europskom komisijom, u obzir će uzimati i prihodovnu, a ne samo rashodovnu stranu, kaže on, a reagirala je HDZ-ova Martina Dalić kazavši da je smisao pravila da se smanjuju rashodi države "a ne da ga se prilagođava svake godine kako to nama odgovara".

– To je rješenje koje je dala bivša vlast i koje vam govori, imate smanjiti jedan postotni bod rashodovnu stranu u odnosu na bruto društveni proizvod. Takvo pravilo nitko u Europi nije donio. Ono vam govori da morate za 20 posto smanjiti plaće i mirovine, koje su u prosjeku 2000 kuna. Vlada Zorana Milanovića ne misli da to možemo provesti – ogovorio joj je Linić.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Dugo je nabrajao sve što je Vlada poduzela kako bi postigla gospodarski rast, a jedna od mjera bilo je i rješavanje nelikvidnosti uz reprogram poreznog duga te jednokratnu otplatu glavnice uz otpis kamata. Kako ni to nije bilo dovoljno, poduzećima su omogućili i prebijanje dugova, a naknadno su ponudili i predstečajne nagodbe. Do sada je zaprimljeno 4400 zahtjeva za predstečajne nagodbe, a nagodbe koju su dosada postignute na visini su od 8,4 milijardi kuna.

Priznao je da su podbacile investicije u javnom sektoru.

– Manje smo se bavili ulaganjima i projektima u javnom sektoru jer nismo imali dovoljno potencijala da javna poduzeća krenu u veće investicije. Ali nije ulagao ni privatni sektor. Mogao se završiti autoput do Ploča, zaobilaznica do Rijeke…, ali nemamo privatni građevinski sektor koji bi mogao odgovorno završiti ugovore iako su im sredstva  bila na raspolaganju – pojašnjava Linić koji smatra da su se građevinari posljednje četiri godine previše zaduživali kako bi ulagali enormne novce u kupnju zemljišta, gradnju stanova i poslovnih prostora koje sada na mogu prodati.

Ministar financija odbacio je tvrdnje o poreznoj presiji Vlade, podsjetivši da su veći porezni prihodi gospodarstvenicima omogućili dva reprograma poreznog duga, otpis kamata i financijsku konsolidaciju kroz predstečajnu nagodbu.

– Ne, samo smo bili daleko odgovorniji. Dobili smo veću odgovornost, nikakvu presiju – uvjeren je Linić.

Oporba koja je uvjerena da će ova godina biti još gora nego lani nije dobro prihvatila ministrova obrazloženja stanja financija u državi, a raspravu je pokušala proširiti i na stanje financija u prvom polugodištu ove godine tvrdeći da su podaci alarmantni i zabrinjavajući i da su predstečajne nagodbe zapravo grublji oblik pretvorbe i privatizacije.

– Prijete nam teški financijski problemi. Deficit koji je planiran u proračunu za ovu godini neće se moći održati. Stanje ja zabrinjavajuće i alarmantno – ponovno je upozorila HDZ-ova Martina Dalić, a Linić joj je odgovorio da ona očito mora strašiti građane.

– A zašto ih onda niste izvijestili o dugovima koje ste ostavili, dugovima koje niste knjižili – zanimalo je Linića. I HDZ–ov Ivan Šuker nije mogao prešutjeti Linićeve optužbe na račun bivše Vlade pa je Linića optužio da opet koristi poznati argument aktualne vlasti da je situacija teška jer nisu znali kakvo ih stanje u državnim financijama čeka.

– Kada ste mene čuli da to govorim!? Nikada u svom izlaganju nisam rekao da nismo znali što nas čeka! Pismen sam, nešto o financijama znam, a to što sam bio u saborskim klupama ne znači da sam spavao – komentirao je Šuker, a Linić mu je mirno odgovorio kako on govori samo o onome što je zatekao kad je preuzeo vlast, odnosno da evidencije nisu bile usklađene sa stvarnim stanjem.