Ukupni dug Republike Srpske na kraju prošle godine iznosio je 4,67 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno 53,69 posto procijenjenog bruto domaći proizvoda, dok je javni dug RS-a, na kraju 2012. iznosio 3,77 milijardi konvertibilnih maraka, ili 43,35% BDP-a.

Ukupni dug čini dug entitetskog proračuna od 3,12 milijardi konvertibilnih maraka, dug jedinica lokalne samouprave od 354,8 milijuna, dug fondova socijalne sigurnosti od 283,89 milijuna, te dug javnih tvrtki i Investicijsko-razvojne banke RS (IRB) od 898,78 milijuna konvertibilnih maraka."Promatrajući makroekonomske pokazatelje i indikatore zaduženosti za razdoblje 2008.-2012. evidentno je da je održivost duga RS na zadovoljavajućoj razini", prenosi Oslobođenje tvrdnju vlade Republike Srpske o dugu toga entiteta na kraju 2012. godine. Međutim, ponavlja se i stav kako je potreban oprez kod daljih zaduživanja Banja Luke, ali i pronalaženje novih izvora financiranja.

U strukturi ukupnog duga Republike Srpske najveće su obaveze prema Svjetskoj banci, i to od 897,05 milijuna konvertibilnih maraka, zatim Europskoj investicijskoj banci u iznosu od 481,63 milijuna, Međunarodnom monetarnom fondu 316,81 milijuna, Pariškom klubu vjerovnika 289,45 milijuna, Europskoj banci za obnovu i razvoj 214,31 milijun, Londonskom klubu vjerovnika 166,61 milijun, te prema ostalim kreditorima u iznosu od ukupno 287,29 milijuna konvertibilnih maraka.

Vlada Republike Srpske priznaje da stari dug uslijed redovnog servisiranja ima tendenciju pada, a novi dug tendeciju rasta u ukupnom vanjskom dugu RS-a, a što je prouzrokovano novim zaduženjima, te povlačenjem novca po već odobrenim kreditima.Vlada i dalje za utvrđivanje visine zaduženosti koristi kriterij konvergencije dogovoren u Maastrichtu 1999. godine, iako je opozicija još ranije tvrdila da RS, kao mali i gospodarski slabo razvijen entitet, ne može da koristi ta pravila razvijenih zemalja, prema kojima je gornja granica ukupnog duga u odnosu na BDP u visini od 60 posto.