Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Građani su sa Zemlje, a Linić s Venere

Autor: Marko Biočina/VLM
04. srpanj 2013. u 17:40
Podijeli članak —
Slavko Linić (Jurica Galoic/PIXSELL)

Kada bi Hrvatska bila na Veneri, a ne na Zemlji, polugodišnji učinak fiskalne politike Slavka Linića bio bi savršen.

Kada bi Hrvatska bila na Veneri, a ne na Zemlji, polugodišnji učinak fiskalne politike Slavka Linića bio bi savršen. Venera je, naime, bliže suncu od Zemlje pa joj stoga treba i dvostruko manje vremena za rotaciju oko njega.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pojednostavljeno rečeno, na Veneri godina traje oko 200 dana, a uz takvu kraću godinu i deficit hrvatskog državnog proračuna bio bi u skladu s planom. Ipak, kako je Hrvatska na Zemlji, a ovdje godina traje 365 dana, deset milijardi godišnjeg deficita država je potrošila već prije ljeta.

Kada bi Hrvatska bila na Veneri, a ne na Zemlji, polugodišnji učinak fiskalne politike Slavka Linića bio bi savršen. Venera je, naime, bliže suncu od Zemlje pa joj stoga treba i dvostruko manje vremena za rotaciju oko njega.

Pojednostavljeno rečeno, na Veneri godina traje oko 200 dana, a uz takvu kraću godinu i deficit hrvatskog državnog proračuna bio bi u skladu s planom. Ipak, kako je Hrvatska na Zemlji, a ovdje godina traje 365 dana, deset milijardi godišnjeg deficita država je potrošila već prije ljeta.

Slavko Linić slovi za jednog od najsposobnijih ministara u aktualnoj hrvatskoj vladi, no može li se to nazvati uspjehom? Na Zemlji ne može, a iako je istina da je znatan dio tog novca otišao na krpanje naslijeđenih dubioza, poput onih u zdravstvu, ti minusi bili su poznati odavno. Zašto onda nisu planirani pri izradi proračuna, odnosno koji je uopće smisao ikakva planiranja ako se plan – proračun – mijenja svakih nekoliko mjeseci?

Linić će ga sad mijenjati drugi put u pola godine, a ta činjenica sama za sebe o fiskalnoj disciplini Vlade govori više nego sve deklarativne izjave njezinih članova. Golema potrošnja u prvoj polovici 2013. trebala bi se nadoknaditi povećanim prihodima u drugoj polovici te godine, no koji su to prihodi, zasad je poprilično nejasno. Jer, ako je Linić slabo planirao rashode, zašto vjerovati da mu je prognoza prihoda bila točna?

Samo od privatizacije Croatije osiguranja i Hrvatske poštanske banke planiralo se prikupiti oko tri milijarde kuna, a zasad nema nikakve potvrde – čitaj: ponude – da je takva želja utemeljena u stvarnosti. Možda se taj novac i može dobiti – na Veneri. Nažalost, većina Hrvata, za razliku od njihova ministra financija, i dalje stoji nogama čvrsto na Zemlji.

Autor: Marko Biočina/VLM
04. srpanj 2013. u 17:40
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Definitivno najnesposobniji ministar u povijesti Europe. Koji misli da nešto zna a zapravo o ekonomiji pojma nema. Brzopleto povećanje PDV-a na 25% te uvođenje poreza na dividendu apsolutno su bili pogrešni potezi. Ne daj bože da je prošao Porez na nekretnine. Katastrofa!!!!! Daj ostavku i bježi u zaborav

Da bi te smatrali “sposobnim” u Hrvatskoj, dovoljno je da par puta malo zaprijetiš i proguraš na galamu par svojih fiks-ideja. Po tim kriterijima, Linić je definitivno “sposoban”. Po nekim racionalnim kriterijima, ipak valja uzeti u obzir da je do prije samo 7-8 mjeseci upravo ministar Linić za ovu godinu veselo najavljivao rast BDP-a od 1.7% i štoviše sastavio državni proračun po tim nerealnim prognozama, unatoč upozorenjima sa svih strana da je to apsolutno preoptimistično. Sada je jasno da su posljedice takve neodgovorne financijske politike ogromne: kreditni rejting je prokockan, deficit veći nego ikad, a reforma državne birokracije opet odgođena jer se po n-ti put financirala izmišljenim novcem kojeg na kraju valja namaknuti zaduživanjima i rasprodajom državne imovine. Ako uzmemo u obzir te realne pokazatelje, ministar Linić je vjerovatno najgori ministar financija u Europi, a i šire. Da ni ne spominjemo kako posljedice sniženog kreditnog rejtinga tek moraju doći na naplatu jer sezona jeftinog novca je pri kraju i kamate na naša zaduživanja će tek početi rasti, a mi smo u goroj financijskoj poziciji nego ikad.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close