U Vukovarsko-srijemskoj županiji pod pšenicom je zasijano 37 000 hektara što je preko tisuću hektara više nego prošle godine, ali nakon što je pola površine požnjeveno, ima razloga za zabrinutost jer pšenica je i po kvaliteti zrna i prinosu ispod očekivanja. Lani je prosjek bio 6,4 tone po hektaru, a ove će biti puno manji. Razlog su obilne kiše koje su padale u Slavoniji proljetos upravo u vrijeme kada klas nalijeva i treba suho i sunčano vrijeme.

Josip Knežević iz Gradišta je zasijao pšenicom 23 hektara i pola je ovršio, ali je nezadovoljan.

– Do sada sam ovršio rane sorte i prosjek je oko 5,5 tona po hektaru što je osjetno manje nego lani kada je bilo i 7 tona po hektaru. Bilo je previše kiše i to nije odgovaralo biljkama u toj fazi. Zbog toga ni kvaliteta nije najbolja – kaže Knežević dodajući da bi stanje mogla popraviti žetva kasnih sorti koje tek treba požnjeti pa završetak planira za dva dana.

Na sjevernom dijelu županije, u Marincima, Ivan Kelić je završio žetvu ječma na 60-tak hektara i kvaliteta i prinos je bio izvrstan. No, pšenica ga zabrinjava.

– Počeo sam žetvu svojih 20 hektara upravo na dan kada smo ušli u EU i po onome što smo do sada požnjeli, ne sluti na dobro. Prinos je 4 do 5 tona po hektaru, a mi smo naučili, kada je normalna godina, na 7,5 tona. Vlaga je zadovoljavajuća, ali ima puno primjesa što pšenici oduzima na kvaliteti pa će veći dio završiti u stočnoj hrani, a to znači da će biti manjka domaće pšenice – kaže Ivan Kelić.