Srbija, Crna Gora i Hrvatska zabilježila su najveći rast cijena hrane među zemljama bivše Jugoslavije.

Hrana je u Crnoj Gori i Hrvatskoj od svibnja prošle pa do svibnja ove godine rasla po stopama 6,5 posto. Najteže su pogođeni građani u susjednoj Srbiji gdje je cijena hrane  poskupjela po dvostruko većim stopama nego u Hrvatskoj. U Makedoniji su cijene rasle 5,3, a u Sloveniji 3,3 posto. Prema podacima koje je objavio internetski portal Makroekonomija.org, rekorder u poskupljenjima prehrambenih proizvoda  je povrće čija je cijena u svakoj od promatranih zemalja rasla po dvoznamenkastim stopama. Iako se gotovo svaka od ovih zemalja, a ponajviše Hrvatska i Srbija, vole gledati kroz naočale kroz koje sebe vide kao najveće hranitelje Europe, činjenica je da njihovi građani mogu priuštiti sve manje povrća.

U Hrvatskoj je povrće raslo po stopi od 22 posto, baš kao i u Sloveniji, dok je najveći skok od 40 posto zabilježen u Crnoj Gori. Povrće je u Srbiji raslo po stopi od 14,8 posto. Cijena voća skočila je po nešto manjim stopama, ali u većini slučaja je riječ o dvoznamenkastim brojkama. U Hrvatskoj je voće bilo 12,2 posto skuplje nego u svibnju 2012. godine, dok je najveće poskupljenje od 16,3 posto zabilježeno Crnoj Gori.Analitičari u susjednoj Srbiji digli su se na noge zbog Srbije na čelu liste poskupljenja hrane, ali je činjenica da nitko nema jednoznačan odgovor o razlozima ovako velikim poskupljenjima, posebice u Srbiji gdje su čak i meso i riba rasle po dvoznamenkastim stopama. Cijena ribe u Hrvatskoj, koja se voli hvaliti kao mediteranska zemlja, rasla je tri posto, dok je istodobno u Crnoj Gori njezina cijena pala 2,6 posto. Maloprodajne cijene u svakoj od zemalja zavise i o različitim trgovačkim maržama pa je vrlo teško donijeti jedinstvenu ocjenu i pronaći zajednički razlog poskupljenjima.

Međutim, manja poskupljenja u Hrvatskoj i Sloveniji nego što je to slučaj sa Srbijom, srpskim je analitičarima znak da hrvatsko i slovensko subvencioniranje poljoprivrednih proizvoda ipak daje konačan rezultat, a to je manje poskupljenje. Prema navodima Privredne komore Srbije, subvencije po hektaru i po stanovniku u Hrvatskoj su tri do šest puta veće nego u Srbiji. Hrana je, međutim, značajno poskupjela i u Hrvatskoj pa su subvencije očito samo jedan od razloga poskupljenja.Analitičari smatraju da je prošla sušna godina uzrokovala i slabije prinose zbog čega je došlo do snažnijeg poskupljenja hrane. Ako je suditi po njihovim najavama, ovogodišnja poljoprivredna sezona trebala bi biti bolja od prošle pa je za očekivati da će padati i cijene hrane. Trgovačke marže, međutim, teško je kontrolirati pa i o njima ovisi cijena hrane. Osim toga, građani svih nabrojanih zemalja bilježe sve niži standard i sve manje novca mogu odvojiti za kupnju, o čemu svjedoče mjesečni podaci koji govore o padu potrošnje.

U pitanju je začarani krug u kojemu rast cijena hrane samo pogoršava cjelokupnu situaciju jer u Hrvatskoj oko 40 psoto prihoda odlazi upravo na hranu.Najave da će Hrvatska ulaskom u EU profitirati jeftinijim cijenama hrane tek se trebaju obistiniti. Većina prehrambenih proizvoda do sada je podlijegala carinjenju pri uvozu, a nestankom carinske granice trebale bi pasti i njihove cijene pa ostaje nada da će se to uskoro i dogoditi.