Zamjenik ministra financija Boris Lalovac pohvalio se danas dobrim učincima Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac pohvalio se danas dobrim učincima Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
Od 1. listopada prošle godine, kada je zakon stupio na snagu, do 24. lipnja zaprimljeno je više od 4.470 prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe, prijavljeno je 43,4 milijarde kuna obveza, u poduzećima koja su se javila za nagodbu radi oko 37.000 radnika, rekao je Lalovac u saborskoj raspravi o izmjenama spomenutog zakona.
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac pohvalio se danas dobrim učincima Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
Od 1. listopada prošle godine, kada je zakon stupio na snagu, do 24. lipnja zaprimljeno je više od 4.470 prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe, prijavljeno je 43,4 milijarde kuna obveza, u poduzećima koja su se javila za nagodbu radi oko 37.000 radnika, rekao je Lalovac u saborskoj raspravi o izmjenama spomenutog zakona.
Najviše su se javila poduzeća iz građevinskog sektora, potom iz prerađivačke industrije, trgovine te hotelska poduzeća.
Od 43,4 milijarde kuna sa 24. lipnja restrukturirano je 8,2 milijarde kuna, a odnose se na 443 poduzetnika u kojem je zaposleno 8.150 radnika, naveo je Lalovac.
U tim se poduzećima, naglasio je, za 8.150 radnika svaki sljedeći mjesec moraju isplaćivati bruto plaće, uspostavljeni su normalni novčani tokovi, restrukturirani su dugovi, mogu ponovo potencirati gospodarske aktivnosti.
U procesu pregovora za restrukturiranje je 28,6 milijardi kuna dugovanja 1.250 poduzetnika kod kojih radi 22.296 radnika, dok su odbačeni prijedlozi 2.634 poduzetnika s prijavljenim iznosom obveza od sedam milijardi kuna.
Lalovac se pohvalio i 18-postotnim smanjenjem nelikvidnosti od početka primjene zakona.
Naime, neizvršene obveze poslovnih subjekata iznosile su 30. rujna 2012. godine 44,6 milijardi kuna, a u blokiranim poduzećima radilo je 63.000 zaposlenika. Koncem svibnja ove godine te su obveze iznosile 36,7 milijardi kuna, a u blokiranim je poduzećima zaposleno oko 48.000 radnika. To znači da su od primjene zakona neizvršene obveze smanjene za 7,9 milijardi kuna ili za 18 posto, rekao je Lalovac.
I dok klub SDP-a hvali učinjeno, oporbeni HDZ na sve gleda sa zadrškom.
Martina Dalić (HDZ) primjećuje da je ukupan broj blokada smanjen, no da se najveći dio odnosi na blokade starije od pet godina. Temeljno je pitanje, dodaje, je li to smanjenje rezultat primjene zakona ili brisanja poslovnih subjekata koji nisu živjeli, a što je proces pokrenut prije zakona, odnosno za vrijeme prethodne Vlade.
Doda li se tome da blokade do 60 dana, dakle aktivna nelikvidnost, stagnira, Dalić kaže da se iz tih podataka ne može zaključiti da se nelikvidnost smanjuje.
Suprotno viđenje ima Nadica Jelaš (SDP) koja kaže da postoji snažna politička volja da se problem nelikvidnosti riješi jer je to preduvjet gospodarskog razvoja i oporavka.
Jelaš hvali nova Vladina rješenja kojima bi se dodatno pojednostavio postupak te smanjili troškovi za dužnika, onemogućile zloupotrebe zakona itd.
Djelomičan uspjeh zakonu pripisuju laburisti. Istina je da je zakon polučio određene rezultate, ali ne takve kakve smo očekivali, kaže Zlatko Tušak. Ipak, neki red se uvodi, zaključuje laburist.
Na sličnom je tragu i razmišljanje HDSSB-a koji će podržati predložene izmjene, jer su na tragu uvođenja reda u gospodarstvu i njegova oporavka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu