Prema "Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine" pored sezonske vrste odmora na Jadranu pod nazivnikom "more i sunce", spominje se i nekoliko tipova turizma koji bi trebali u idućim godinam donijeti povećanje prihoda ne samo u sezoni nego i van nje.

Prvi među njima je zdravstveni turizam, a riječ je proizvodu koji na globalnoj razini raste po stopi između 15% i 20% godišnje. "Zbog blizine velikih tržišta, prirodne ljepote i povoljne klime, sigurnosti zemlje, duge tradicije, konkurentnih cijena i dobre reputacije zdravstvenih usluga, Hrvatska ima  komparativne prednosti za razvoj zdravstvenog turizma. Posebno relevantni su wellness turizam, lječilišni turizam i medicinski turizam", stoji u strategiji za idućih sedam godina. Zanimljiv je i tzv. cikloturizam, sve akutalniji među mlađom populacijom turista. "U europskim okvirima procjenjuje se da će udio putovanja tijekom kojih je bicikliranje glavna aktivnost ili je bicikl glavno prijevozno sredstvo porasti u idućih 10 godina više od 10 postotnih bodova. Još je značajniji tržišni segment onih kojima je tijekom odmora vožnja biciklom važna dodatna aktivnost. Iako je Hrvatska relativno dobro premrežena lokalnim i županijskim biciklističkim stazama, od kojih su neke dio međunarodnih biciklističkih ruta, proizvod nije valoriziran ni komercijaliziran", stoji u strategiji.

Segment s velikim razvojnim potencijalom su gastronomija i enologija. Iako relativno malen broj međunarodnih turista putuje isključivo zbog gastro-enoloških iskustava, rast potražnje  generira domaća populacija, zaključuje strategija. Raspoloživa istraživanja pokazuju da oko 160 tisuća građana Hrvatske posjećuje vinske ceste, 61% kupuje lokalna vina, a 63% lokalne prehrambene proizvode. Oko 53% posjetitelja naručuje lokalna vina u restoranima.  Segment turističke ponude koji se razvija izrazito sporo, a posjeduje veliki potencijal, je ruralni i planinski turizam. Procjenjuje se da ruralni turizam, uključujući i planinska područja, sudjeluje u ukupnim međunarodnim putovanjima s udjelom od oko 3%, uz godišnji rast od oko 6%. "Suočena s nerazvijenom domaćom potražnjom i nepoticajnim okruženjem, hrvatska se ponuda ruralnog turizma razvija izuzetno sporo, uz iznimke Istre i Osječko-baranjske županije. Što se planinskog turizma tiče, postojeći planinski centri poput Bjelolasice, Platka i Begova Razdolja nisu do sada napravili veće iskorake prema cjelogodišnjem poslovanju", stoji u strategiji.

Ekoturizam je također segment u povojima koji u svijetu bilježi rast. "Procjenjuje se da je oko 3% međunarodnih odmorišnih putovanja motivirano ekoturizmom, a podržan rastućom ekološkom svijesti kupaca, proizvod ima rast 10% i 20% godišnje. Unatoč raspoloživosti, atraktivnosti i očuvanosti prirodnih resursa, ekoturizam u Hrvatskoj još je uvijek izrazito slabo razvijen. Posebno brine što je zapostavljen i u većini zaštićenih prirodnih lokaliteta", stoji u strategiji.Dio ponude koji je u Hrvatskoj možda izazvao najviše problema u razvoju jer iziskuje veliku količinu prostora jedan je on najbrže rastućih turističkih segmenat u svijetu. Golf igra oko 60 milijuna igrača na 32.000 igrališta na svijetu. Broj igrališta na Mediteranu povećan je od 2009. do 2011. sa 17 na 20 u Turskoj, u Portugalu sa 78 na 86, u Španjolskoj sa 316 na 352. "Hrvatska raspolaže sa samo četiri golfska igrališta s 18 polja, dva igrališta s devet polja i nekoliko vježbališta i zbog toga ne postoji na karti turističke golf ponude usprkos tome što je to danas, a i ubuduće, jedan od najznačajnijih tržišnih segmenata mediteranske turističke potražnje, poglavito u razdobljima izvan glavne turističke sezone", stoji u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine. 

Pustolovni turizam

Stopa rasta od 30% godišnje

Pustolovni i sportski turizam dio je ponude koja raste izrazito brzo na svjetskoj razini, ali i u Hrvatskoj. Radi se o opsegom sve značajnijoj i brzo rastućoj grupi proizvoda za koju neki operatori prijavljuju rast do 30% godišnje, koja uključuje, primjerice, ronjenje, kajaking i kanuing, rafting, adrenalinske sportove, lov, ribolov i zimske sportove te sportske pripreme. Premda se, posebice u brdovitom i obalnom dijelu Hrvatske, ubrzano razvija široka ponuda različitih, uključivo nišnih pustolovno/sportskih programa, kao što su špiljarenje, paragliding, "Hrvatska još uvijek nedovoljno koristi svoje komparativne prednosti za razvoj ove skupine proizvoda", zaključak je strategijie.