OAO Gazprom, najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, investirat će oko pet milijardi eura u proširenje Blue Stream plinovoda koji vodi prema zapadnoeuropskim državama, a prolazi kroz središnju i istočnu Europu. Gazprom će na projektu surađivati s mađarskim Molom, a zajednički planiraju do kraja ove godine pripremiti studiju izvedivosti projekta Blue Stream-2, priopćio je mađarski ministar gospodarstva Janos Koka u petak nakon sastanka s ruskim predsjednikokm Vladimirom Putinom i čelnicima Gazproma u Moskvi. Prema riječima izvršnog direktora Gazproma Alekseja Milera, plin će se transportirati preko Turske do Grčke i Italije, te vjerojatno Izraela, a razmatraju se i isporuke za Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku i Austriju. Godišnji kapacitet Blue Stream plinovoda danas iznosi oko 16 milijardi prostornih metara plina, a dovršen je 2001. godine. Prošle je godine njime transportirano pet milijardi kubičnih metara plina, dok bi se gradnjom drugog dijela kapacitet plinovoda do 2010. godine povećao na 24 milijarde prostornih metara.

Neizvjesni izvori
Hrvatska pak još ne zna kojem će se točno međunarodnome koridoru u budućnosti priključiti. Prema Stevi Kolundžiću, savjetniku predsjednika Uprave Ine, mogući pravci dobave u budućnosti bi se trebali osigurati iz sjevernog Jadrana, završetkom projekta GEA, dodatnim uvozom iz Italije preko Slovenije te novim uvozom ruskog plina preko Mađarske do 2012. godine. No Inin stručnjak upozorava da su ti izvori nove dobave neizvjesni i nedostatni pa jedinom sigurnom opcijom ocjenjuje LNG projekt nakon 2012. godine, kada bi terminal bio kapaciteta pet milijardi prostornih metara plina od čega milijardu za Hrvatsku. “Svojim geografskim položajem Hrvatska se nalazi u situaciji da bude svojevrsno energetsko raskrižje u jugoistočnoj Europi. No trebale bi nas brinuti pojave lokalizma i regionalizma u službi zaštite okoliša tipa ‘ne u mom dvorištu’ jer regionalna opskrba je stvarnost od samog početka trgovanja plinom ranih 70-ih godina prošlog stoljeća. Cjevovodni transport nafte i plina je najsigurniji vid transporta pa nema razloga za odbacivanje projekata naftovoda i plinovoda”, zaključuje Kolundžić. Čelnik Plinacroa Branko Radošević objašnjava da transeuropsku mrežu čine prioritetni pravci iz sjeverozapadne Rusije, Alžira, Kaspijskog jezera i Srednjeg istoka pa za Hrvatsku postoje tri trase kao moguće opcije: Nabucco projekt, Interconector Grčka – Italija i Zapadnobalkanski koridor. “Proizvodnja primarne energije u Hrvatskoj 2005. godine pokazuje visoki udjel prirodnog plina: osim udjela vodnih snaga 33 posto i nafte 20 posto, prirodni plin je zastupljen s čak 37 posto. Stoga će se plinski sustav Hrvatske tijekom razdoblja 2007. – 2011. razvijati u tri smjera: plinskim sustavima Pula – Karlovac, Lika – Dalmacija te središnja i istočna Hrvatska”, kaže Radošević.

Plin iz podmorja
Svi problemi opskrbe plinom, međutim, bili bi odavno riješeni, misli struka, da se Hrvatska otpočetka odlučila za gradnju velike, a ne male GEA-e koja Hrvatskoj osigurava 1,5 umjesto pet milijardi plina godišnje koliko je mogla. Akademik Mirko Zelić, član Uprave Ine i izvršni direktor Naftaplina, ističe da se projekt GEA realizira i odvija prema planu. “Završetkom projekta mala GEA”, koji podrazumijeva zgradnju plinovoda od plinskih polja na Jadranu do Karlovca, sve proizvedene količine plina iz podmorja dolazit će izravno do hrvatskih potrošača”, kaže Zelić. Akademik drži da je energetska budućnost Hrvatske najvećim dijelom briga Ine. Proizvodnja prirodnog plina u Panonu s vremenom će opadati, ali će je nadomjestiti proizvodnja iz sjevernog Jadrana. Svoj doprinos novoj i većoj opskrbi plinom dat će i proizvodnja plina u Siriji.

Iz Rusije 1,5 milijardi kubika plina

Očekivana potrošnja plina u Hrvatskoj u 2011. godini narast će na 3,6 milijarde prostornih metara plina godišnje. Od toga će se iz domaćih izvora osigurati 1,6 milijardi od čega će sjeverni Jadran davati 830 do 1,5 milijarde prostornih metara plina godišnje. Dugoročno, Hrvatska kani zadržati postojeći dobavni pravac iz Rusije kapaciteta 1,1 do 1,5 milijardi godišnje, zatim otvoriti dobavni pravac preko Mađarske s dodatnih 1,5 milijarde plina godišnje te sagraditi novo skladište plina Okoli II. Time bi uspostavila dovoljan kapacitet transportnog plinskog sustava.