Turska barem do jeseni neće nastaviti pregovore o pristupanju EU. Iako se Ankara našla na udaru kritika Njemačke, Austrije i Nizozemske zbog nasilnim razbijanjem uglavnom mirnih prosvjeda koji su buknuli prije gotovo mjesec dana u Istanbulu, teško je oteti se dojmu da je riječ tek o alibiju.

Naime, Njemačka kancelarka Angela Merkel radije bi Tursku vidjela kao povlaštenog partnera, nego punopravnu članicu EU, međutim predugo držanje Turske na ledu moglo bi se obiti o glavu Bruxellesu jer je početkom godine ruski predsjednik Vladimir Putin jasno poručio kako bi volio da se Turska pridruži sve bitnijoj skupini BRICS, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika. To bi svakako imalo i dalekosežne strateške posljedice, a svoje interese u tom dijelu svijeta morao bi redefinirati i SAD s obzirom da je Turska članica NATO-a. Naime, iako su se turski pregovori o pristupanju EU trebali danas nastaviti i to otvaranjem novog pregovaračkog poglavlja o regionalnoj politici, prvog od 2010. godine, kako javlja BBC, Njemačka je blokirala taj plan i suspendirala nastavak pregovora do jeseni, kada će Europska komisija objaviti godišnje izvješće o napretku Turske u pregovorima s EU.

Zanimljivo je i to što se nastavak pregovora prebacuje i za mjesec dana nakon njemačkih parlamentarnih izbora u rujnu. U Ankari, koja je počela pregovore o pristupanju EU 2005. godine, kao i Hrvatska, sve više raste nervoza. Turska, suočena s kontinuiranom devalvacijom lire i silaznom putanjom indeksa na tržištu kapitala, već je poručila kako će negativno odgovoriti na svaku daljnju odgodu pregovora pa, kako piše Financial Times dio analitičara smatra da se 50-godišnja nastojanja boljeg povezivanja s Europskom unijom bliže svome kraju. Ipak, jučer je nove tenzije nastojao umiriti njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle poručivši kako je kasno u ponedjeljak vrlo dobro i konstruktivno raspravljao sa svojim Turskim kolegom Ahmetom Davutogluom. Turski ministar vanjskih poslova pak je poručio da ne vidi razloga da Turska ne nastavi pregovore s Bruxellesom.Ti su pak pregovori zaustavljeni prije tri godine, a Europska komisija je u svojem prošlogodišnjem izvješću o napretku Turske naglasila brojne probleme s kojima se mora uhvatiti u koštac ta država, a Komisija je posebno istaknula pitanja demokracije i ljudskih prava.

S obzirom na to da su turske vlasti tijekom posljednjih prosvjeda postupile krajnje represivno te ih ugušile uz vodene topove i suzavac i bilancu od 7500 ozlijeđenih i četvero poginulih teško da će ovogodišnje izvješće biti bolje. Turska je od početka pristupnih pregovora otvorila samo 13 poglavlja, no osam ih je zamrznuto zbog spora s Ciprom, a uspješno je zatvoreno samo poglavlje o znanosti i istraživanju. Prošle je godine Turska dobila 856 milijuna eura za provođenje nužnih institucionalnih reformi."Vjerujem kako su prosvjedi pokazali da su Turskoj potrebne daljnje reforme. Iako smo bili zatečeni reakcijom na mirne prosvjede u Turskoj, vjerujem kako je pristupni proces najučinkovitije oruđe kojim raspolažemo za provedbu reformi u Turskoj. Upravo su reforme koje je nadahnuo EU omogućile povećanje prostora za mirne prosvjede", poručio je jučer Eamon Gilmore, ministar vanjskih poslova Irske.