Prema posljednjim podacima HNB-a dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, na kraju veljače iznosio je 179,4 mlrd. kuna, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

U odnosu na prethodni mjesec dug je porastao za gotovo 2 milijarde kuna (1,1 posto), čemu je pretežito pridonijela unutarnja komponenta duga. Pri tome je dug Republike Hrvatske iznosio 169,6 mlrd. kuna (1,7 mlrd. kuna više nego na kraju siječnja).

Na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču 2012. dug središnje države porastao je za 16,2 mlrd. kuna ili 9,9 posto, čemu su pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u promatranom je razdoblju porastao za 10,3 mlrd. kuna na 63,5 mlrd. kuna, dok je unutarnji dug porastao za 5,9 mlrd. kuna na 115,9 mlrd. kuna, pišu analitičari. Rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd. kuna i 400 mil. eura ( u srpnju prošle godine), dok je rast inozemne komponente prije svega rezultat izdanja euroobveznice u travnju 2012. godine, stoji u analizi.

Ukupna jamstva RH u veljači su se povećala za 367 mil. kuna u odnosu na mjesec ranije, te su iznosila 56,1 mlrd. kuna. U odnosu na veljaču 2012. godine ukupna jamstva manja su za 4,7 mlrd. kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 4 mlrd. kuna, a domaća za 700 mil. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. U ovoj godini RBA analitičari očekuju nastavak rasta duga središnje države s obzirom na visoke potrebe za financiranjem.