Rezultat sentiment indeksa iz ankete u svibnju je negativnih 10,60% što ukazuje nanegativan stav kod profesionalnih investitora, ukupno gledajući sve vrste vrijednosnica, izvijestio je poslovni i edukacijski portal iCapital.

Njihovu analizu prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Kada raščlanimo imovinske klase, vidimo da su investitori 5,56% prevladavajuće bearish na dionice, 19,26% prevladavajuće bearish u odnosu na obveznice te čak 28% prevladavajuće bearish na tržište robe. Svibanjska anketa pokazala je pozitivan sentiment (bullish) jedino na tržištu novca, uz rezultat ankete od 15,22%.

Raspon indeksa jest od -1 do 1 (odnosno od -100% do 100%), pri čemu -1 predstavlja krajnji bearish sentiment dok 1 predstavlja krajnji bullish sentiment. Bullish sentiment predstavlja očekivanja u smjeru rasta cijena imovine (odražava optimizam ili pozitivan sentiment), dok ispitanici s bearish sentimentom očekuju pad cijena imovine. Ponderi u indeksu za različite imovinske klase su sljedeći: po 35% za dionice i za obveznice te po 15% za robe i tržište novca.

Rezultati istraživanja – svibanj 2013.

Hrvatski profesionalni investitori i dalje drže da je ulazak u EU najznačajniji (pozitivan) događaj za dioničko tržište, no što je datum pristupanja bliži, značaj mu (barem među profesionalnim investitorima) postepeno opada. Ipak, u svibnju je evidentiran podjednak udio ispitanika, u odnosu na travanj (46%), koji drži pristupanje EU najznačajnijim događajem za dioničko tržište. Sukladno tome, tek nešto više od polovice investitora (54% od ukupno 24 ispitanika) očekuje daljnji rast CROBEXa, a prema ostalim indeksima su bearish (DAX i S&P500). Ispitanici su u svibnju bili najviše bullish na dionice Valamar Adria Holdinga d.d., Petrokemije d.d., Podravke d.d. i Končar – elektroindustrije d.d. Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Ingra d.d., Dalekovod d.d., Dioki d.d., Zagrebačka banka d.d. i Hrvatski Telekom d.d.Nešto veći postotak ispitanika u odnosu na travanj (48% od njih 25 koji su sudjelovali u anketi u travnju) i dalje smatra da će pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji imati najznačajniji utjecaj na hrvatsko dioničko tržište u narednih 12 mjeseci. Većina (76%) smatraju navedeni događaj pozitivnim za tržište dionica.

Osim ulaska u EU, manji postotak financijskih stručnjaka smatra da će i drugi događaji imati najveći utjecaj na hrvatsko tržište dionica:

·  prodaja tvrtki u državnom vlasništvu (28% vs 33% u travnju) – ovaj scenarij jednoglasno smatraju pozivnim

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

·  utjecaj europske dužničke krize (20% istipanika drži ovaj događaj najznačajnijim)

Ispitanici su među ponuđenim odgovorima glede događaja za koji smatraju da će imati najpozitivniji utjecaj na dioničko tržište u sljedećem kvartalu drugačije rangirali odgovore u odnosu na travanj. Za potencijalne privatizacije izjasnilo se tek 44% ispitanika (vs 78% u travnju), a za poboljšanje likvidnosti tržišta 28% ispitanika (vs 22%).

Odgovori na isto pitanje, ali dulji horizont od 12 mjeseci distribuirani su nešto drugačije u odnosu na travanj. Najviše ispitanika, točnijie 36% smatra da će pad premije rizika (s ulaskom u EU) imati najznačajniji utjecaj. 20% ispitanika drži potencijalne privatizacije kao najznačajnijim događajem, dok po 16% ispitanika smatra da će očuvanje ili poboljšanje rejtinga te potencijalna preuzimanja u regiji imati najznačajniji utjecaj na dioničko tržište.

Mišljenja kod najnegativnijeg utjecaja na tržište u naredna tri mjeseca različita su u odnosu na travanj. 40% ispitanika smatra da će daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti najviše negativno ujtecati na tržipta u slijedeća 3 mjeseca,a 27% ispitianika drži da je glavni negativan utjecaj slaba likvidnost tržišta. Osim toga, njih 24% smatra daljnji utjecaj europske dužničke krize najnegativnijim događajem na dioničko tržište

U periodu od godine dana, ispitanici su na prvo mjesto svrstali daljnji pad potrošnje i povećanje zaposlenosti (36% ispitanika). Dosada glavni negativan utjecaj europske dužničke krize pao je na četvrto mjesta s udjelom ispitanika od 12%, zajedno s očekivanim negativnim rezultatima kompanija. Na drugom mjestu ljestvice nalazi se slaba likvidnost tržišta (24%), a slijedi ga negativan utjecaj potencijalnog bankrota neke listane kompanije na ZSE (16%).

BDP u 2013. godini i valuacija tržišta dionica

Na pitanje kakva su vaša očekivanja glede hrvatskog BDP-a za 2013. ispitanci su odgovorili sljedeće, a iz čega je vidljivo blago rastući optimizam u odnosu na mjesec dana ranije:

·  52% smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 i 0,5%

·  42% smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 do -3%

·  4% smatra da će se hrvatski BDP kretati između +0,5 i +1,5%

40% ispitanika (vs. 78% u travnju) smatra da je hrvatsko dioničko tržište fer vrednovano, dok ga velika većina (48% vs. 22%) smatra podcijenjenim. Samo 12% ispitanika drži da je hrvatsko tržište dionica precijenjeno (vs. 0%).

Očekivanja prema klasama imovine

Vezano za očekivanja prema različitim klasama imovine, ispitanici su iskazali nešto manji stupanj optimizma (bullish sentimenta) prema dionicama (osim prema onima razvijenih tržišta): hrvatske dionice 60% vs. 78% u travnju, dionice tržišta u razvoju 52% vs. 78% i dionice razvijenih tržišta 52% vs. 33%.

Prema sentimentu ispitanika za naredna 3 mjeseca, 64% (vs. 67% u travnju) jebearish u odnosu na hrvatske kunske državne obveznice, a nešto manje tj. 60% ispitanika je bearish u pogledu onih s valutnom klauzulom (u odnosu na prijašnjih 78%), jednako kao i u vidu eurobondova (60% vs. 44%). U pogledu korporativnih obveznica, 84% ispitanika je bearish (vs. 78% mjesec dana ranije). S obzirom na relativno nepovoljan mjesec za sva obveznička tržišta, a naročito za obveznice država koje se smatraju tržištima u razvoju (emerging markets) kao što je i hrvatsko obvezničko tržište, ovakvi rezultati ankete ne iznenađuju. Dodano osim negativnih očekivanja za državne obveznice očekivanja za korporativne obveznice su još negativnija s obzirom da je velik broj postojećih izdavatelja obveznica u poteškoćama pri vraćanju svojih obveza.

Kod kratkoročnog tržišta duga i novca, investitori su opet promijenili stav prema trezorskim zapisima pa je sada 52% ispitanika bullish (u travnju je 53% ispitanika bilo bearish), dok su ispitanici i dalje bullish prema novcu, no nešto manje u odnosu na mjesec dana ranije (52% vs. 56%).

Očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta

Nastavljen je pozitivan sentiment očekivanja u slijedeća 3 mjeseca za njemačkim obveznicama dospijeća do 1 i 5 godina te američkim državnim obveznicama dospijeća 1 godina, dok je došlo do zaokreta za američkim državnim obveznicama s dospijećem od 5 godina (bearish 52% vs. bullish). Na njemačkim državnim obveznicama dospijeća do 10 i 30 godine te američkim dospijeća do 10 i 30 godina ispitanici su ostali bearish.

U svibnju je počela relativno velika korekcija cijena američkih i njemačkih obveznica, prije svega zbog očekivanja ranijeg smanjenja odnosno ukidanja kvantitativnog labavljenja monetarne politike od strane FED-a. U tom smislu je i za očekivati da su investitori relativno bearish na iste obveznice i to bez obzira na rokove (stoga nas pomalo iznenađuje bullish sentiment na obveznice do godinu dana). Ipak korekcija je najviše pogodila dugoročnije obveznice pa se može zaključiti da investitori smatraju da će se isti trend nastaviti.

Očekivanja prema nafti i zlatu

Promijenjena su očekivanja vezana za robu (commodities). Dok je u travnju glavnina ispitanika očekivala daljni rast zlata i nafte, anketa za svibanj pokazala je da investitori očekuju pad cijena ovih roba u naredna tri mjeseca, točnije 60% očekuje smanjenje vrijednosti zlata, te 68% nafte. Dok je u travnju došlo do relativnog hlađenja investitora prema robama u svibnju je pak došlo do potpune promjene sentimenta. Ipak iznenađuje da investitori imaju negativnija očekivanja vezano za cijenu naftu u odnosu na očekivanja vezana za cijenu zlata. Zlato je i u svibnju imalo relativno negativan mjesec, dok se nafta ponešto oporavila. Uostalom, zlato je u potpunosti „monetarna roba“, žrtva nedostatka inflacije i intevencija i komentara centralnih banaka, dok nafta ipak više reagira na mogući brži oporavak globalne ekonomije. 

Očekivanja prema indeksima

U odnosu na travanj, očekivanja ispitanika vezano za indekse dioničkih tržišta nešto su optimističnija. Ispitanici su nešto manje bullish na CROBEX – 56% njih (v.s 78% u travnju) očekuje daljnji rast CROBEXa. 64% ispitanika je bearish (vs. 56%) vezano za DAX, dok je jednak broj ispitanika za bullish i bearish vezano za daljnje kretanje S&P500 indeksa.

Očekivanja vezana uz domaće dionice

Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEXa za sljedećih mjesec dana i dalje prevladava bullish sentiment kod 14 od 25 ispitanika, pri čemu je 1  suzdržan.

Dionice prema kojima su ispitanici najviše bullish su Valamar Adria Holding d.d., Petrokemija d.d., Podravka d.d. i Končar – elektroindustrija d.d. Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Ingra d.d., Dalekovod d.d., Dioki d.d., Zagrebačka banka d.d. i Hrvatski Telekom d.d.

Očekivanja prema tržišnim sektorima

Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima za naredna tri mjeseca, primjećujemo smanjenje bullish sentimenta. Bullish sentiment je prisutan kod nešto manjeg broja sektora nego mjesec dana prije – tri sektora (sektor tehnologije, komunalija i zdravstvena skrb), dok je graničan sentiment u energetskom sektoru, gdje je 13 ispitanika bullish, a 12 bearish.

Prema ostalim sektorima (sedam sektora), ispitanici su prevladavajuće bearish raspoloženi, u rasponu od 60% do 76%.

Očekivanja prema kretanju tečaja

Očekivanja spram kretanja tečaja kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca pokazuju da je došlo do blagih promjena u odnosu na travanj: 60% ispitanika vs. 33% u svibnju očekuje kretanje tečaja u rasponu od 7,50-7,55, dok po 16% ispitanika smatra da će tečaj biti ispod 7,50 odnosno u rasponu od 7,55-7,60, dok tek 4% očekuje rast tečaja na razinu iznad 7,60. Za usporedbu, najveći broj ispitanika ankete u travnju (njih 56%) očekivalo je kretanje tečaja u rasponu od 7,55-7,60.Rezultati ovog dijela ankete su vrlo slični onima iz mjeseca travnja, ali isto tako možemo reći da se dio očekivanja investitora oko daljnjeg jačanja kuna počeo ostvarivati krajem svibnja kad je kuna počela jačati na svakodnevnoj razini. Očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca ne pokazuju da su ispitanici značajnije promjenili pogled: najveći dio ispitanika 56% (vs 55%) očekuje kretanje tečaja u rasponu od 1,30-1,40. 44% ispitanika vidi tečaj na razinama ispod 1,30, a 0% ga vidi višim od 1,40. Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći dio ispitanika, točnije njih 44%, vidi tečaj na razinama od 1,22-1,25, 28% između 1,20 i 1,22, te 24% ispitanika ga vidi na razinama višim od 1,25. Samo jedan ispitanik (od njih 25) vidi kretanje tečaje na razinu ispod 1,20.