Zahvaljujući skoro 5 milijuna eura vrijednom europskom projektu InnoMol – unapređenje inovacijskih potencijala za istraživanje i razvoj molekularnih znanosti u Hrvatskoj, više od 300 znanstvenika iz 7 zavoda Instituta Ruđer Bošković sljedeće 3 godine radit će na najsofisticiranijoj infrastrukturi za razvoj inovacija i tehnologija u području molekularnih znanosti. Rezultati istraživanja u sklopu ovog projekta mogli bi u konačnici dovesti do razvoja inovativnih terapija i lijekova za liječenje ključnih bolesti današnjice poput tumorskih oboljenja.

Dr. sc. Oliveru Vugreku, predstojniku Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković (IRB), i njegovom znanstvenom timu odobren je projekt u sklopu sheme REGPOT iz Sedmog okvirnog programa (FP7) Europske unije ukupne vrijednosti 4,8 milijuna eura. Riječ je o infrastrukturnom projektu s najvećim budžetom u području prirodnih znanosti u Republici Hrvatskoj koji će u cjelokupnom iznosu biti na raspolaganju IRB-u za uspostavu najsuvremenije istraživačke infrastrukture u kadru i opremi. 'Inovacijska avenija' projekta InnoMol doprinijet će jačem pozicioniranju i boljoj integraciji IRB-a u Europskom istraživačkom prostoru.

„U sklopu projekta InnoMol imat ćemo mogućnost doći u posjed najsofisticiranije opreme za, primjerice, biooslikavanje, novo revolucionarno određivanje slijeda genetskog koda, suvremenu analizu makromolekula i proteina i sl. Na ovaj način IRB će postati jedan od malog broja instituta u svijetu koji se služi takvom sofisticiranom opremom na jednom mjestu. Ova sredstva omogućit će 'Ruđeru' da postane prava 'inovacijska avenija' za vrhunska istraživanja i otkrića u regiji i šire.“ – naglasio je dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj InnoMol projekta.

Oprema će biti dostupna široj znanstveno i akademskoj zajednici po komercijalnim uvjetima, a ta bi se sredstva onda iskoristila za financiranje istraživanja i održavanje opreme.

IRB kao ključni igrač u Europskom istraživačkom prostoru

Osim unapređenja infrastrukture, jedan od glavnih ciljeva projekta je jačanje znanstvenog kapaciteta i ekspertiza eksperimentalnih grupa na IRB-u. Naime, višedesetljetni manjak financiranja i ljudstva onemogućavao je puno veći eksperimentalni utjecaj IRB-a, što ga je činilo manje atraktivnim za nove studente i eksperte, onemogućilo da drži korak s najnovijim trendovima u znanosti, a kao rezultat toga sve više najaktivnijih znanstvenika traži poziciju van Hrvatske.

U sklopu InnoMol projekta jačanje ljudskih resursa postići će se u okviru zapošljavanja mladih eksperata, organizacije radionica i konferencija, te intenzivnom suradnjom s 36 vrhunskih partnerskih organizacija, sveučilišta i istraživačkih instituta diljem Europe. U okviru ovakvog značajnog umrežavanja na europskoj sceni povećat će se razina interdisciplinarnih i zajedničkih istraživačkih projekata u području molekularnih znanosti. Primjenom ovakvog transnacionalnog pristupa eksperimentalnim uređajima uz financiranje troškova gostujućih znanstvenika i domaćih laboratorija ova će infrastruktura postati nezaobilazni Europski centar koji jača mobilnost istraživača, a IRB će učvrstiti svoju ulogu u Europskom istraživačkom prostoru.

Multidisciplinarna inovacijska avenija za razvoj novih lijekova

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje

Projekt udružuje i jača tri ključne discipline znanosti o životu: medicinu, biologiju i kemiju s ciljem stvaranja poticajnog znanstveno-istraživačkog i multidisciplinarnog okruženja koje je jedinstveno u regiji. Na projektu će više od 300 znanstvenika iz 7 zavoda IRB-a tijekom sljedeće 3 godine raditi na najsofisticiranijoj infrastrukturi za razvoj inovacija i tehnologije u području molekularnih znanosti. Rezultati istraživanja u sklopu ovog projekta mogli bi u konačnici dovesti do razvoja inovativnih terapija i lijekova za liječenje ključnih bolesti današnjice poput tumorskih oboljenja i drugih.

„Karakterizirao bih InnoMol projekt kao inovacijsku aveniju (eng. innovation pipeline) preko koje udruženim snagama koračamo ka jednom cilju, a to je otkriće novih načina u liječenju relevantnih i civilizacijskih oboljenja danasnjice. Karikirano i vrlo pojednostavnjeno, u praksi to funkcionira tako da naši kemičari, primjerice, pripreme različite molekule koju smatramo izglednim za potencijalni razvoj npr. protutumorskih lijekova. Molekularni biolozi, kemičari, biomedicinari, bioinformatičari i drugi rasvijetljavaju na svojevrsni način različite procese u živim bićima i modelnim sustavima, te proučavaju utjecaj, primjerice, potencijalnih novih lijekova na genetski kod, kemijski sastav stanica, koncentraciju različitih proteina, diobe i izgled stanica i drugih ključnih procesa u živim organizmima. Naša innovacijska avenija povezat će sva ta nova saznanja kako bismo, nadamo se, mogli doći do ključnih otkrića, novih inovacija, patenata i lijekova. “ – objašnjava dr. Vugrek.

Dr. Vugrek i tim suradnika dr. David Smith, dr. Maja Herak Bosnar, dr. Marijeta Kralj, dr. Marin Roje, dr. Ivanka Jerić, dr. Miroslav Plohl, dr. Ivo Piantanida i dr. Igor Weber trenutno se pripremaju za svečani početak projekta ('kick-off meeting') s parterima, a raspisani su i prvi natječaji za radna mjesta, a uskoro i nabavku opreme.

„Ovakva su ulaganja ključna u situaciji kad se u državi režu sredstva za istraživanja. Država bi svakako trebala dati smjernice u koja se područja treba ulagati, nažalost jasno definirana strategija ne postoji. Ono što trebamo su osigurana sredstva za istraživanje, a tu država pokazuje manjak strategije. Za životne znanosti država izdvaja jako malo. Sredstva su u zadnjih nekoliko godina prepolovljena, a nastavljaju silaznu putanju. Već sada osjećamo posljedice, a ulazak u EU će donijeti nove gubitke za Hrvatsku znanost ukoliko se stanje ubrzo ne promijeni. Mi znamo kako doći do temelja za istraživanje što potvrđuje i ovaj europski projekt (ne zaboravimo da iza ovakvog uspješnog projekta stoji preko 7 godina rada), sad trebamo potporu države u jasnoj strategiji ulaganja u znanstvena istraživanja.“ – zaključio je dr. Oliver Vugrek, voditelj projekta InnoMol.