Zbog ulaska u Europsku uniju, država je obvezna aktivno podupirati softverske i ine informatičke tvrtke u izvozu, rečeno je na okruglom stolu "EUforija – ICT sektor u EU" koji se u srijedu održao u Zagrebu. Iako su domaći softveraši podjeljeni oko toga, prva pomoć bit će im što će svoj softver moći prodavati pod etiketom "Made in EU".

Nadalje, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo vanjskih poslova kvalitetan softver domaće izrade, koji koristi javna uprava, morat će popisati i nuditi stranim državama. Osim toga, hrvatske IT tvrtke moći će vrlo jednostavno postati nositelji IPA projekata što je dosad uglavnom bio status rezerviran za tvrtke iz EU. A uz to, EU nalaže svim članicama da naprave i počnu provoditi Strategiju inovacija koja bi javni sektor obvezala da kroz istraživanja i razvoj nudi privatnom sektoru mogućnost da testira i stekne prvu referencu za nove tehnologije i potencijalne izvozne proizvode.Hrvoje Bujas, član uprave Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx-a kaže da su domaće IT tvrtke do sada imale praksu u Hrvatskoj raditi razvoj, a u inozemstvu osnovati tvrtku koja radi prodaju. "Načelno se moglo raditi i bez etikete 'Made in EU', ali svakako je za proboj na zapadna tržišta jednostavnije prezentirati se kao tvrtka iz Londona i EU.

Za treća tržišta je i sjedište u Hrvatskoj funkcioniralo ako je proizvod dobar", pojašnjava Bujas. Zoran Vujčić, direktor Multicoma i predsjednik CISEx-a kaže da ulazak Hrvatske u EU otvara domaćim IT tvrtkama priliku da postanu nositelji IPA pretpristupnih EU projekata. Uvjeren je da će to domaćim tvrtkama otvoriti priliku za izvoz znanja i tehnologije u BiH, Srbiju, Makedoniju, Kosovo i Albaniju."Iako je bilo slučajeva da tvrtke koje nisu iz EU budu nositelji IPA projekata, u praksi je više od 70 posto takvih projekata bilo rezervirano samo za EU tvrtke koje često po kvaliteti nisu bile ni blizu našim domaćim igračima", kaže Vujčić.Andrej Lončarić, izvršni direktor Gdi grupe za jadransku regiju, inače najveći hrvatski softverski izvoznik, naglašava da je i njegova tvrtka imala ista iskustva s IPA projektima. Dodaje da Vlada treba, kako bi mogli iskoristiti novu priliku, pokrenuti javno-privatna partnerstva da bi u zemljama koje se žele priključiti EU zajedno radili Tweening projekte. "U Hrvatskoj imamo bolje konzultante za IPA-u od onih koje smo imali prilike vidjeti da su nam dolazili iz EU. S druge strane, 'Made in EU' će za neke poslove biti dobrodošao, no za sve više poslova on i nije presudan", kaže Lončarić.

Navodi primjer telekoma iz cijelog svijeta koji kupuju njihove cloud usluge, a ne pitaju dolaze li one iz Hrvatske već samo za garancije i SLA da će usluge biti kvalitetno isporučene. Vujčić dodaje da će suradnja javnog i privatnog sektora, na kojoj EU inzistira, biti važna i u razvoju novih rješenja, testiranjima i prvim referencama. Navodi primjer Telekoma Slovenije koje je u Ljubljani iselio iz jedne zgrade i dao je besplatno na korištenje tehnološkim tvrtkama uz uvjet da, ono što naprave tamo, prvo ponude njima kako bi vidjeli mogu li zajednički stvoriti neku dodanu vrijednost."To je dobar primjer, jer pojednostavljeno rečeno ne možete biti veliki izvoznik ako prije toga niste postali 'baja' u vlastitom dvorištu", kaže Vujčić koji naglašava da dolazak toliko mnogo stranaca koji su zainteresirani za hrvatske startupe pokazuje da ne samo da ovdje ima mnogo svjetski kvalitetnih rješenja već da sami nismo svjesni te vrijednosti.

Certifikati

Europska razina i e-poslovanje

Željko Pavić, član uprave Fine, kaže da će osim markice "Made in EU" ulaskom u EU domaći informatičari dobiti automatski i europsku razinu kompatibilnosti u e-poslovanju. Primjerice, njemački certifikati za e-trgovinu vrijedit će i u Hrvatskoj, ali će isto tako postojeći Finini certifikati automatski vrijediti u svim članicama EU. Dodaje da povrh toga, Fina ima 250 stručnjaka za EU fondove i da njihovo znanje nudi hrvatskim poduzetnicima. Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Sveučilišnog računskog centra Srca, kaže da izvoznici koji razvijaju projekte s istraživačkom i akademskom zajednicom mogu ih testirati na njihovoj infrastrukturi. Primjerice, to su superračunalo Isabella i grid mrežno superračunalo CRO-NGI.