Jedino rješenje za probleme u financiranju zdravstva dio članova Odbora za zdravstvo vidi u smanjenju 'košarice zdravstvenih usluga', no ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Siniša Varga smatra da bi o manjem opsegu prava iz osnovnog osiguranja trebalo razmišljati samo ako se kroz racionalizaciju sustava ne postigne optimalno financiranje zdravstva.

Varga je Odboru prezentirao rezultate poslovanja HZZO-a u 2012., kada je od zdravstvenog doprinosa prikupljeno 18 milijardi kuna, a potrošeno 22,6 milijardi.

Takvu situaciju Dujomir Marasović (HDZ) smatra neodrživom.

"Potrebna je velika koalicija da riješi sustav zdravstvenog osiguranja. Ja bih smanjio prava pacijentima kako bi se troškovi približili onom što nam je na raspolaganju, jer ovo ovako neće ići dovijeka. Neće Linić uvijek moći ići s torbom u New York da bi posudio", rekao je Marasović.

Uvjeren je da bi ograničavanje prava iz osnovnog osiguranja građani primili bolje nego povećanje poreza.

"Jedna baka lakše bi prihvatila da s 87 godina ne može ići na liječenje lakta u toplicama nego da joj povećate poreze", uvjeren je Marasović.

Upozorio je i na neodrživo niske financijske limite bolnicama, s čim je suglasna i predsjednica Odbora Biljana Borzan (SDP).

"Slažem se da su limiti takvi da ćemo, ako ovako nastavimo, svi transferi prema bolnicama ići na plaće, ali nadam se da će sanacija donijeti neka rješenja da bi ograničavanje košarice bilo što manje", rekla je Borzan.

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

ključni rokovi

Istječe ključni rok za kripto industriju – mnoge tvrtke moraju donijeti važnu odluku

Varga je, pak, uvjeren da će se kroz racionalizaciju sustava naći dovoljno novca da bi se zadržala prava iz osnovnog osiguranja.

"Mislim da neće trebati sužavati košaricu, već poimanje o tome kada se na nešto. Primjerice, ne može netko ići na operaciju koljena samo zato da bi mu forhend bio bolji", objasnio je.

Ana Komparić Devčić (SDP) uvjerena je da uštede treba osigurati jačanjem primarne zaštite, koja je jeftinija od bolničke.

Katastrofalnom pogreškom nazvala je uvođenje 'glavarina', zbog kojih su, kaže, liječnici u primarnoj zaštiti prisiljeni pisati nepotrebne uputnice da ih nezadovoljni pacijenti ne bi napustili.

"Bolnice su nam krcate pacijentima koji dolaze na mjerenje tlaka, a liječnici su svedeni na pisanje uputnica", rekla je Komparić Devčić.

Replicirao joj je Boro Grubišić (HDSSB), koji nije uvjeren u kvalitetu primarne zaštite.

"Što biste rekli kada bih vam pokazao fotografiju vrata jedne ambulante u Slavoniji na kojima piše – 'mjerimo tlak zadnjeg ponedjeljka u mjesecu, od 16 do 18'", upitao je Grubišić.

Izdaci HZZO-a lani su iznosili ukupno 22,6 milijardi kuna, a za četiri posto porasli su izdatci u primarnoj zaštiti, u kojoj je na lijekove potrošeno osam posto više nego 2011.

Na listu lijekova uvršteno je 179 novih lijekova, od čega su 162 na osnovnoj listi, a po receptu je potrošeno prosječno 70 i 73 lipe.

Bolovanja je bilo 5,5 posto manje nego godinu ranije, a dnevno je na bolovanju bilo u prosjeku 45.735 ljudi.