EN DE

Hrvatsko društvo pati od egoizma i incestuoznog sindroma

Autor: Marija Crnjak
27. svibanj 2013. u 15:57
Podijeli članak —
Emil Tedeschi; Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

“Zaklinjemo se na nacionalni interes a mislimo na interese pojedinih cehova ili tvrtki”, kaže Tedeschi.

Na panelu o spremnosti ulaska Hrvatske u Europsku uniju koji se upravo održao u okviru Dana poduzetnika 2013. , članovi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) oštro su napali Vladu da nije poduzela potrebne rezove u javnom sektoru i napravila strategiju razvoja hrvatskog gospodarstva, kako bi omogućila gospodarski rast te time olakšala investicije i rast konkurentnosti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a upozorio je da se dobar dio hrvatskog gospodarstva propustio pripremiti za trenutak pristupanja Hrvatske EU, iako se datum već dugo zna i nije nikakvo iznenađenje.

Na panelu o spremnosti ulaska Hrvatske u Europsku uniju koji se upravo održao u okviru Dana poduzetnika 2013. , članovi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) oštro su napali Vladu da nije poduzela potrebne rezove u javnom sektoru i napravila strategiju razvoja hrvatskog gospodarstva, kako bi omogućila gospodarski rast te time olakšala investicije i rast konkurentnosti.

Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a upozorio je da se dobar dio hrvatskog gospodarstva propustio pripremiti za trenutak pristupanja Hrvatske EU, iako se datum već dugo zna i nije nikakvo iznenađenje.

"Svi pokazatelji konkurentnosti govore da smo porazni, i na to HUP ukazuje već 15 godina. Iako se potrudila pokrenuti neke korake na uklanjanju barijera, ni ova Vlada nije napravila značajan iskorak u stvaranju ozračja za razvoj poduzetništva", istaknuo je Mudrinić. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade doduše smatra da je ova Vlada u godinu i pol uspjela izmijeniti neke stvari. Napominje da je u anketi provedenoj na nedavno održanom skupu Proinvest , većina ispitanih poduzetnika kao najveću prepreku ulaganjima navela nelikvidnost i nedostupnost izvora financiranja, uključujući bankovne kredite. 

"Birokracija je bila tek na petom ili šestom mjestu, a korupcija na posljednjem. Investicije se ne događaju, ne zato što nema uvjeta nego zbog toga što vlada investicijski pesimizam. Kresanje nije rješenje", kazao je Grčić, izazvavši kritike ostalih sudionika panela. Predsjednik uprave Zagrebačke banke Franjo Luković očito se osjetio prozvanim, odgovorivši Grčiću da investicijskog optimizma nema jer cijela država živi na dug, a vlasnik Orbica Branko Roglić mu je poručio da je Hrvatska premala da zanemari rezanje troškova.

"I građani i tvrtke sve više se zadužuju i tome nema kraja, jer nema reformi obrazovanja, zdravstvenog, mirovinskog sustava, koje bi radile na podizanju konkurentnosti i izvrsnosti, a ne na kresanju. Samo tako se može doći do smanjenja nameta u javnom sektoru", smatra Luković koji se osvrnuo i na javnu raspravu prijedloga Zakona o potrošačkom kreditiranju.

 

Emil Tedeschi

Komentirajući 500 – tinjak parafiskalnih nameta koji opterećuju gospodarstvo, Emil Tedeschi dao je primjer Hrvatske gospodarske komore (HGK). "Još prije deset godina sam upozoravao da je HGK sa svojih 500 zaposlenih prevelik sustav, uvjeren sam danas da broj zaposlenih u HGK i dalje raste, a efikasnost pada. To je primjer za krojenje parafiskalnih nameta kojima se hrane projekti koji nisu održivi, od spomeničke rente, turističke zajednice pa do Hrvatskih šuma. Ne može se sav teret prebacivati na relativno slab i malen privatni sektor", kaže Tedeschi.

"Razgovori o tome se još vode. Razgovori su konstruktivni i na tragu su rješenja da se popravi položaj nekih potrošača ili skupina potrošača, a bez nepotrebnih šteta", kaže Luković.

I Branko Roglić, vlasnik Orbica smatra da investicijski projekti postoje.

"No kad ulagači vide namete koji ih čekaju u Hrvatskoj, kad se prvi put suoče s korupcijom, naravno da su pesimistični. Moramo rekonstruirati državu i napraviti rezove. Ne možemo imati 20 županija i 526 općina i gradova, te korumpirana javna poduzeća. To je neodrživo. Lokalne šerife treba spriječiti da pljačkaju naše gospodarstvo", poručio je Roglić. 

Emil Tedeschi, predsjednik uprave Atlantica smatra da hrvatsko društvo pati od egoizma. "Zaklinjemo se na nacionalni interes a mislimo na interese pojedinih cehova ili tvrtki i ne možemo se odreći vlastitog komfora. Patimo i od incestuoznog sindroma, mali smo i bojimo se odrezati nezdravo tkivo da ne bi odrezali sebi ili nekom svom, a reforme uvijek znače zamjeranje određenim dijelovima društva", zaključio je Tedeschi.

Damir Kuštrak, potpredsjednik uprave Agrokora komentirao je izmjene Zakona o radu koje prema njegovom mišljenju idu u pravom smjeru.

"Poslodavcima je potrebno olakšano zapošljavanje, a samim tim i otpuštanje, a radnicima jasnija pravila igre. Prva faza izmjena ZOR-a ide upravo u tom smjeru i nadam se da će ministar rada Mirando Mrsić uspjeti dovršiti izmjene i u drugoj fazi kako je zamišljeno", kazao je Kuštrak. 
 

Autor: Marija Crnjak
27. svibanj 2013. u 15:57
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close