Hrvatska je po riziku od kašnjenja u plaćanju jedna od najlošijih među 29 europskih zemalja, pokazuje Europski indeks plaćanja predstavljen u petak na seminaru Europske komisije o kampanji protiv kašnjenja u plaćanju.

Sa 191 bodom Hrvatska je bolja samo od Grčke (195 bodova). Vrh ljestvice drže skandinavske zemlje gdje se rokovi plaćanja zakonski reguliraju posljednjih 30 godina, a prva je Finska sa 125 bodova. Iako rokovi plaćanja u Hrvatskoj ne odskaču od europskog prosjeka kao u Grčkoj ili našem najvećem trgovinskom partneru Italiji, najveći problem je visoki udio otpisanih, nenaplativih potraživanja od čak 9,9%, jednako kao i u Grčkoj. Na europskoj razini, otpisuje se tri posto ili 350 milijardi eura, 7% više nego lani. Istraživanje pokazuje kako 73% hrvatskih poduzetnika ima probleme s likvidnošću zbog kašnjenja plaćanja u usporedbi s oko 65 posto na europskoj razini.

Kao razlog kašnjenja oko 85% hrvatskih poduzetnika navodi financijske probleme dužnika, slično kao i na europskoj razini, ali je namjerno kašnjenje, čini se, rjeđe – u Hrvatskoj je to manje od 50%, dok je u Europi oko 65%. Ministar financija Slavko Linić najavio je kako će ovoga tjedna biti isplaćeno oko 5 milijardi kuna duga zdravstva, nakon čega će rokovi plaćanja za državu biti unutar 30 dana, te je najavio skoru sanaciju dugova javnih poduzeća koji najviše kasne s plaćanjem – Vjesnika (310 dana) i tvrtki proizašlih iz HŽ-a (193 do 62 dana).U kolovozu će pak krenuti provjera plaćanja u privatnom sektoru kroz kontrolu primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama, najavio je Linić. Dodao je kako je do sada reprogramirano 3,03 milijarde kuna poreznog duga tvrtki te 93 milijuna kuna fizičkih osoba, dok je u postupcima predstečajne nagodbe do sada primljeno 4233 zahtjeva tvrtki sa 37,66 milijardi kuna duga tvrtki, od čega je do sada riješeno 215 zahtjeva sa 7,5 milijardi kuna duga.

Ministar Gordan Maras istaknuo je kako kašnjenje plaćanja najviše pogađa male i srednje poduzetnike, koji u obvezama PDV-a većim od tri milijuna kuna sudjeluju s 10%, ali u dugu za PDV s čak 56%. Dodaje kako njih 41 posto kaže da pazi kada će izdati račun kako ne bi imali problema s uplatom PDV-a.  Inače, za poduzetnike i tzv. osobe javnog prava, kad zakasne s plaćanjem, propisana je naknada od 300 kuna za troškove vjerovnika, kao i zatezna kamatna stopa od 12,85% godišnje ili 0,035% dnevno. Primjerice, za dug od 10.000 kn koji kasni 25 dana, kazala je pomoćnica ravnateljice Porezne uprave Anđa Redžić, dužnik mora platiti 10.387,50 kn.