Crobex indeksi Zagrebačke burze pali su i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer nije bilo vijesti koje bi ohrabrile investitore, a idućega bi tjedna nove smjernice ulagačima mogao pružiti podatak o hrvatskom bruto domaćem proizvodu u prvom tromjesečju.

Crobex indeks prošloga je tjedna pao 0,91 posto, na 1.881 bod, dok je Crobex10 oslabio 0,21 posto, na 1.072 boda. Oba se indeksa kreću oko najnižih razina od početka veljače.

Redovan promet prošloga je tjedna iznosio 117,7 milijuna kuna, gotovo 70 milijuna više nego tjedan dana prije, što se zahvaljuje velikom prometu dionicama Končar Elektroindustrije.

„Protekloga je tjedna na domaćem tržištu u najvećem fokusu investitora bila dionica Končara Elektroindustrije, kojom je u srijedu ostvareno 76 milijuna kuna prometa, odnosno 90 posto ukupnog dioničkog prometa toga dana“, kaže Boris Mažurin, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Uz promet od 76,8 milijuna kuna, dionica Končara poskupila je prošloga tjedna 2,60 posto, na 749 kuna.

Po likvidnosti slijedi dionica HT-a, sa 6,1 milijun kuna prometa. Cijena joj je skliznula 1,3 posto, na 209 kuna.

Znatnije se trgovalo i dionicama Valamara Adrije, čija je cijena oslabila 1,99 posto, na 142,11 kuna, uz promet od 3,7 milijuna kuna. Dionicama Ericssona Nikole Tesle ostvaren je, pak, promet od 3,4 milijuna kuna, a cijena im je pala 1,2 posto, na 1.303 kune.

Nakon tri tjedna neprestanih gubitaka, istopili su se dobici Crobexa od početka godine.

„I dok su krajem prvog tromjesečja Crobexi bili u plusu oko 15 posto u odnosu na početak godine, sada je Crobex na dobitku 8, a Crobex10 10,4 posto“, navodi Mažurin.

Najveći pad cijene, 32,35 posto, zabilježila je prošloga tjedna dionica Instituta IGH, završivši tjedan na 230 kuna, uz promet od 1,7 milijuna kuna.

Nakon što ga je nedavno Porezna uprava blokirala zbog poreznog duga većeg od 9,4 milijuna kuna, Institut IGH je krajem prošlog tjedna predao zahtjev za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, pa je prvi radni dan ovog tjedna cijena te dionice pala za gotovo 30 posto. U četvrtak je kompanija objavila da su joj računi deblokirani.

Oštar pad cijene na tjednoj razini bilježe i dionice Ingre, za 10,77 posto, te dionica Badela 1862, 24,61 posto.

S druge strane, znatniji rast cijene među likvidnijim izdanjima zabilježile su dionice Diokija, za 12,17 posto, i Hotela Makarska, za 5,5 posto.

„Predstojeće razdoblje na domaćem tržištu moglo bi biti vrlo mirno, jer se još nisu dogodile najavljene privatizacije, a i sezona poslovnih rezultata je iza nas. Prometi bi mogli ostati niski, jer se približava ljeto, a očito je i da nas strani investitori još ne prepoznaju kao interesantno tržište, iako ulazimo u EU. Uz nisku likvidnost, Crobexi nemaju snage za ponovni uzlet“, ocjenjuje Mažurin.

Idućega tjedna bit će objavljena prva procjena hrvatskog BDP-a za prvo tromjesečje.

„Taj podatak mogao bi dati nove smjernice investitorima. Smanjeni doprinos neto izvoza zbog pogoršanja robne bilance, daljnji pad osobne potrošnje te investicija, iako skromnijeg intenziteta, kao i skromni rast industrijske proizvodnje, upućuju na pad BDP-a od oko 2 posto na godišnjoj razini“, ističe Mažurin.

A na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, nakon četiri tjedna neprestanog rasta, jer se ulagači plaše da će američki Fed smanjiti poticajne monetarne programe, što bi moglo loše utjecati na gospodarstvo i tržište.

Dow Jones oslabio je 0,3 posto, dok su S&P 500 i Nasdaq indeks skliznuli 1,1 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale po prvi puta nakon mjesec dana. Londonski FTSE indeks oslabio je 1 posto, dok su frankfurtski DAX i pariški CAC pali oko 1,1 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna potonuo 3,5 posto.

„Nakon dosegnutih rekorda, pogotovo u Japanu, inozemni burzovni indeksi u srijedu su znatno korigirani. No, većina je već u četvrtak nadoknadila dio gubitaka nakon nešto boljih od očekivanja podataka s američkog tržišta rada i nekretnina, a u petak zbog Ifo indeksa njemačke poslovne klime, pa se na tjednoj razini kod većine ne bilježe znatnije promjene“, kaže Mažurin.

Poticaj korekciji na svjetskim burzama dale su zbunjujuće izjave predsjednika američke središnje banke Bena Bernankea u vezi daljnjeg smjera monetarne politike, ali i pad PMI indeksa prerađivačkog sektora u Kini ispod 50 bodova, dodaje Mažurin.

Bernanke je u srijedu istaknuo da trenutna fiskalna politika SAD-a može biti uteg američkom gospodarstvu, te da, unatoč oporavku, tržište rada ostaje slabo, otklonivši mogućnost zaoštravanja monetarne politike.

No, kasnije je prezentirao i rizike koje nosi dugoročna politika niskih kamatnih stopa, napomenuvši da bi s nastavkom gospodarskog rasta u SAD-u u idućim mjesecima program otkupa državnih obveznica mogao biti smanjen.

Fedovi programi kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, kojima mjesečno na financijska tržišta ubrizgava 85 milijardi dolara svježeg, jeftinog novca, glavni su pokretači rasta cijena dionica već dugo vremena.

„Različiti su komentari o monetarnoj politici o SAD-u, a s obzirom da je labava monetarna politika najzaslužnija za ovogodišnji rast indeksa, tržište na svaku izjavu monetarnih dužnosnika snažno reagira. Tako će biti i nadalje“, kaže Mažurin.