Neredi su se u petak prvi put proširili izvan Stockholma, a mladi demonstranti su palili automobile i zgrade u dva grada.
Neredi u švedskoj prijestolnici Stockholmu nastavili su se šestu noć zaredom unatoč razmještanju dodatnih policijskih snaga u gradu, ali se čini da su ipak bili nešto slabiji nego proteklih noći, javlja u subotu BBC.
U siromašnim useljeničkim predgrađima nastavljeno je paljenje automobila. Po podacima vatrogasaca, zabilježeno je 70 požara, u usporedbi s 90 u četvrtak.
Neredi u švedskoj prijestolnici Stockholmu nastavili su se šestu noć zaredom unatoč razmještanju dodatnih policijskih snaga u gradu, ali se čini da su ipak bili nešto slabiji nego proteklih noći, javlja u subotu BBC.
U siromašnim useljeničkim predgrađima nastavljeno je paljenje automobila. Po podacima vatrogasaca, zabilježeno je 70 požara, u usporedbi s 90 u četvrtak.
Neredi su se u petak prvi put proširili izvan Stockholma, a mladi demonstranti su palili automobile i zgrade u dva grada. U središnjem gradu Orebrou oko 25 maskiranih zapalilo je tri automobila i školu, dok je u Sodertaljeu, nedaleko od prijestolnice, zapaljena prazna zgrada, priopćila je policija. Sumnjivi slučajevi paleži zabilježni su i Linkopingu, jugoistočno od Stockholma.
Policija u Orebrou gađana je kamenjem i najmanje jedan časnik je lakše ozlijeđen, izvijestili su švedski mediji.
SAD i Velika Britanija upozorile svoje građane da izbjegavaju područja zahvaćena neredima. Britanski Foreign Office savjetovao je svojim građanima da se drže dalje od velikih skupova u stockholmskim predgrađima Husbyju, Hagsatri, Ragsvedu i Skogasu.
Neredi u jednoj od najbogatijih europskih prijestolnica, koji su počeli prošle nedjelje u Husbyju, šokirali su zemlju koja se ponosi svojim socijalnim pravima i potaknuli debatu o tome kako se Švedska nosi s nezaposlenošću mladih i priljevom useljenika.
Neredi su vjerojatno potaknuti policijskim ubojstvom jednog 69-godišnjaka koji je u Husbyju na ulici vitlao mačetom početkom ovog mjeseca, što je izazvalo optužbe za policijsku brutalnost.
Nakon više desetljeća prakticiranja "švedskog modela" izdašnih socijalnih povlastica, Švedska od 90-ih godina smanjuje ulogu države na tom polju, što je izazvalo najbrži rast nejednakosti u društvu u nekoj od zemalja napredna gospodarstva.
Iako je prosječan životni standard i dalje jedan od najviših u Europi, vlada nije odgovorila na porast siromaštva i nezaposlenosti među mladima, pojave koje su najviše pogodile useljeničke zajednice.
Antiimigracijska stranka Švedski demokrati uzdigla se do trećeg mjesta po anketama uoči općih izbora sljedeće godine, što odražava sve veću nelagodu koju među stanovništvom izazivaju useljeničke zajednice.
Švedska ima 15 posto stanovnika koji u njoj nisu rođeni, najviše od svih nordijskih zemalja. Među njima je nezaposlenost 16 posto, u usporedbi s rođenim Šveđanima kojih je bez posla šest posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.“smanjili su ulogu države na tom polju” zato što su 90-ih kao zemlja bili na rubu bankrota, a većina velikih tvrtki im je pala na koljena zbog pretjeranih radničkih povlastica.
rast nejednakosti je nastao kad su oni koji neće da rade prestali primati povlastice, ali valja reći da kod njih grubi i primitivni nacionalizam jednog dijela šveđana protiv kojeg se njihove vlade uopće ne bore, jako otežava bilo kakav napredak većini onih koji imaju malo manje svijetlu put.
Uključite se u raspravu