Američka biotehnološka i softverska industrija odahnule su nakon prekjučerašnje presude Vrhovnog suda koji je jednoglasno zaključio da je farmer iz Indiane prekršio patentna prava kompanije Monsanto.

Štoviše presudom je definirano da patentna prava na sjeme, a neizravno i na druge stvari koje se mogu samoreplicirati vrijede i za naredne generacije.Naime, spor sedamdesetpetogodišnjeg Vernon Hugh Bowmana koji obrađuje 120 hektara zemlje i Monsanta koji zapošljava 20.00 ljudi ima godišnji prihod od od 13,5 milijardi dolara izbio je još 2007. Naime, Bowman je od Monsanta uredno kupovao sjeme soje Roundup Ready Greene, koje je modificirano tako da se bez štetnih posljedica može obilato koristiti upravo Monsantov herbicid Roundup. No, nakon žetve 1999. odlučio se na još jednu, mnogo rizičniju sjetvu te je soju za nju kupio u lokalnom silosu gdje je ona u slobodnoj prodaji kao stočna hrana i važan sastojak prehrambene industrije te je o tome također obavijestio Monsanto. Iako je soja bila mješavina više sorti, većina ih je bila spremna za korištenje Roundupa, pa je Bowman i drugu sjetvu tretirao Monsantovim herbicidom.

Kako je je to sjeme uredno platio i s obzirom da tijekom kupoprodaje nije bilo nikakvih ugovornih ograničenja smatrao je da ima pravo i raspolagati njime kako želi. No, pokazalo se da u Monsantu, ali u američkom Vrhovnom sudu ne misle tako. Od kazne od 84.456 dolara koje je Bowman dužan platiti Monsantu, važnije je da se Vrhovni sud složio s mišljenjem tvrtke da ne bi bilo poslovno kad bi dopustili seljacima da nakon jedne sjetve slobodno koriste stvoreno sjeme. Oni smatraju da je Bowman zasadio patentirano genetski modificirano sjeme soje s namjerom da napravi njihove tržišne replike. Na taj način je lišio kompaniju naknade na korištenje patenta na koju prema zakonu ima pravo za svaku prodaju njihova proizvoda.Monsanto je pozdravio odluku i istaknuo da će očuvanje američkog patentnog sustava omogućiti još sjajnih inovacija. Uz Monsanto još dvije velike kompanije kontroliraju više od 50% globalnog tržišta sjemena. To se pak odrazilo na cijenu sjemena pa je od 1995., cijena sadnje soje po jutru zemlje narasla je za 325 posto.