EN DE

Buljubašić će graditi prvu vjetroelektranu u Splitskoj županiji

Autor: Sandra Livajić
10. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —

U Zagori će se postaviti 14 vjetroturbina koje bi proizvodile struju kojom se mogu zadovoljiti potrebe oko 10.000 kućanstava

Splitska tvrtka SEM 1986, čiji je vlasnik Juroslav Buljubašić, planira izgradnju prve vjetrolektrane na području Splitsko-dalmatinske županije, na predjelu Kostanja, tridesetak kilometara sjeveozapadno od Omiša.
U tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš. Studija utjecaja na okoliš koju radi zagrebačka tvrtka Tehno Ing u izradi je od travnja i trebala bi biti gotova do studenoga.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Studija o šišmišima
“Kako bismo dobili konačnu dozvolu, a samim tim i započeli projekt, bilo je nužno napraviti niz studija. Jedna od njih bavi se istraživanjem faune šišmiša i ptica s tog područja, koju moramo također obaviti s pozitivnom ocjenom da bismo se upustili u realizaciju cjelokupnog projekta”, kaže Đurđica Mitrović, voditeljica SEM-ova projekta. Na temelju ispitivanja koje je za SEM proveo Institut “Hrvoje Požar” odabrano je 29 mogućih lokacija za vjetoroelektranu, a u SEM-u su se odlučili za makrolokaciju u Kostanjama.
SEM-ovu vjetroelektranu činit će 14 vjetroturbina, kapaciteta 12 MW (megavati), koje bi prema kalkulacijama proizvodile 27 milijuna kWH (kilovatsati), što može zadovoljiti potrebe desetak tisuća kućanstava. Idejni projekt izradio je splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Projekt vrijedan 12 milijuna eura trebao bi biti gotov do kraja iduće godine, kažu u SEM-u.
“Tražimo partnera za ovu investiciju, odnosno namjeravamo projekt razviti sa stranom tvrtkom koja ima iskustva u sličnim poslovima”, kaže Đurđica Mitrović.

Splitska tvrtka SEM 1986, čiji je vlasnik Juroslav Buljubašić, planira izgradnju prve vjetrolektrane na području Splitsko-dalmatinske županije, na predjelu Kostanja, tridesetak kilometara sjeveozapadno od Omiša.
U tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš. Studija utjecaja na okoliš koju radi zagrebačka tvrtka Tehno Ing u izradi je od travnja i trebala bi biti gotova do studenoga.

Studija o šišmišima
“Kako bismo dobili konačnu dozvolu, a samim tim i započeli projekt, bilo je nužno napraviti niz studija. Jedna od njih bavi se istraživanjem faune šišmiša i ptica s tog područja, koju moramo također obaviti s pozitivnom ocjenom da bismo se upustili u realizaciju cjelokupnog projekta”, kaže Đurđica Mitrović, voditeljica SEM-ova projekta. Na temelju ispitivanja koje je za SEM proveo Institut “Hrvoje Požar” odabrano je 29 mogućih lokacija za vjetoroelektranu, a u SEM-u su se odlučili za makrolokaciju u Kostanjama.
SEM-ovu vjetroelektranu činit će 14 vjetroturbina, kapaciteta 12 MW (megavati), koje bi prema kalkulacijama proizvodile 27 milijuna kWH (kilovatsati), što može zadovoljiti potrebe desetak tisuća kućanstava. Idejni projekt izradio je splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Projekt vrijedan 12 milijuna eura trebao bi biti gotov do kraja iduće godine, kažu u SEM-u.
“Tražimo partnera za ovu investiciju, odnosno namjeravamo projekt razviti sa stranom tvrtkom koja ima iskustva u sličnim poslovima”, kaže Đurđica Mitrović.

Pregovori s HEP-om
Nakon što dobiju lokacijsku dozvolu, SEM će započeti pregovore s HEP-om o otkupu električne energije. “Ne postoji tarifni sustav i svaki proizvođač struje sam pregovara s HEP-om i određuje cijenu otkupa”, pojasnila je Mitrović.
U Hrvatskoj postoje tek dvije vjetroelektrane, jedna na Pagu u vlasništvu hrvatsko-njemačke tvrtke Adria Wind Power koja je nedavno puštena u rad, te u zaleđu Šibenika, na predjelu Trtar – Krtolin, vlasništvo njemačke tvrtke Enersis. I zagrebački Končar je najavio investiranje u vjetroelektranu.
“Prednost obnovljivih izvora energije je što kod njihove proizvodnje izostaje emisija štetnih plinova”, napominje Mitrović. Dodala je kako su u kontaktu s nizom zainteresiranih partnera za ovaj projekt, uglavnom proizvođačima vjetroturbina.

U Prostornom planu čak 24 lokacije za vjetroparkove

Zbog velikog interesa investitora u Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije unesene su 24 lokacije za potencijalnu gradnju vjetroparkova. “Zahtjevi investitora za vjetroparkovima bili su ambiciozniji nego smo ih mogli zadovoljiti. Od četrdesetak zahtjeva u prostorni plan su unesene lokacije za koje su provedena ispitivanja i napravljena dokumentacija”, rekao je Niko Mrčić, ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno planiranje. Isključena je mogućnost gradnje vjetroparkova u obalnom pojasu od tisuću metara te na otocima. Udaljenost vjetroturbina od granica naselja i turističko-ugostiteljskih zona ne smije biti manja od 500 metara.

Za ‘Bijelo zlato’ devet milijuna €

Tvrtka SEM 1986, u vlasništvu Juroslava Buljubašića, obavlja niz djelatnosti, od održavanja javne rasvjete, inženjeringa te najma poslovnih i skladišnih prostora, do gradnje stambeno-poslovnih objekata
Odnedavno se SEM bavi i punjenjem vode. Projekt “Bijelo zlato” investicija je teška devet milijuna eura
Tvrtka ima 42 zaposlena
Prošlu je godinu završila s pet i pol milijuna kn dobiti
Na referentnoj su listi tvrtke ugovori s gradovima Splitom i Kaštelima, Hrvatskim cestama, Metropolis Medijom, Lučkom upravom itd.

Autor: Sandra Livajić
10. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati