Vrijednost izvoza u prvom kvartalu u odnosu na isto razdoblje lani pala je čak 7,9 posto na 15,67 milijardi kuna, pokazuju podaci DZS-a objavljeni u četvrtak.

Pritom je vidljivo u kojoj mjeri situacija u recesijom pritisnutoj Italiji, najvećem hrvatskom izvoznom tržištu, utječu na hrvatsko gospodarstvo: izvoz u Italiju pao je 14,4 posto na 2,27 milijardi kuna. Izvoz Njemačku porastao je pak 2,8 posto na 1,87 milijardi kuna, čime je Njemačka postala drugi po veličini izvozni partner Hrvatske, pretekavši Bosnu i Hercegovinu. U BiH je pak izvoz pao 3,9 posto, na 1,79 milijardi kuna. Ukupni izvoz u članice Cefte, pao je 15,7 posto na 2,88 milijarde kuna. Ulaskom u EU Hrvatska gubi povlašteni pristup tržištu Cefte – osim ukoliko se u zadnji čas ipak ne uspiju ispregovarati ustupci koji bi omogućili hrvatskim izvoznicima da sačuvaju balkanska tržišta.

Proboj u Kanadi i UAE
Među ostalim velikim vanjskotrgovinskim partnerima, izvoz u Sloveniju je porastao 3,9 posto, na 1,49 milijardi kuna, ali je izvoz u Austriju pao čak 21,5 posto na 1,02 milijardi kuna. Ukupni izvoz u EU pao je 4,3 posto na 9,5 milijardi kuna. Zato je izvoz u SAD porastao čak 22 posto na već respektabilnih 602 milijuna kuna, te su tako Sjedinjene Države postale šesto izvozno tržište Hrvatske pretekavši Srbiju, gdje je izvoz pao 21,5 posto na 548 milijuna kuna, i Mađarsku, gdje smo izvezli 27,2 posto manje ili 368,73 milijuna kuna.Među manjim izvoznim tržištima posebno se ističe skok izvoza u Kanadu koji je porastao osam puta, sa 16,99 na 136,4 milijuna kuna. Sličan proboj ostvaren je i na tržištu UAE gdje je izvoz skočio sa 31 na 186,3 milijuna kuna.

Pao je i uvoz: uvezeno je robe za 28,69 milijardi kuna, ili 2,4 posto manje nego u prvom kvartalu prošle godine. Uvoz iz Italije pao je 17,1 posto na 4,24 milijarde kuna, a iz Njemačke 0,96 posto na 3,71 milijardi kuna. Uvoz iz Rusije, trećeg najvećeg hrvatskog uvoznog tržišta, skočio je pak 35,4 posto na 2,83 milijarde kuna, No, iz Kine smo 2,5 posto manje uvezli: 2,08 milijardi kuna. Uvoz iz zemalja CEFTA-e je pao 10,2 posto na 1,55 milijardi kuna. Pritom je uvoz iz BiH skočio 8,8 posto na 927,33 milijuna kuna, a iz Srbije 18,9 posto na 470,64 milijuna kuna. No, uvoz iz Crne Gore je gotovo pao na jedva milijun kuna, nakon 313,11 milijuna kuna uvoza u prvom kvartalu 2012. Među najvećim sektorima prerađivačke industrije najgore je prošla prehrambena industrija, gdje je izvoz pao 21 posto na 1,01 milijardu kuna. Istovremeno je porastao uvoz prehrambenih proizvoda –  13,4 posto na 2,23 milijardi kuna.  

Ina popravlja bilancu
Najveća izvozna stavka – proizvodnja koksa i rafiniranih proizvoda porasla je 26,5 posto na 2,01 milijardu kuna. To je, inače, posljedica 50-postotnog rasta Ininog izvoza o kojem su nedavno izvijestili u sklopu tromjesečnog financijskog izvješća. Rasla je i 'proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme' i to za 23,8 posto na 1,03 milijarde kuna. Proizvodnja strojeva i uređaja je porasla pak 3,1 posto, na 1,22 milijarde kuna. S druge strane, kvartal je prošao bez isporuka brodova s obzirom na to da je sektor koji obuhvaća brodogradnju pao 72 posto na samo 472,35 milijuna kuna. Od važnijih izvoznih sektora pala je i proizvodnja električne opreme, čak 12,2 posto na 1,14 milijarde kuna.