Gotovo trećina BDP-a Hrvatske, odnosno  12,7 milijardi eura, ove godine ostvarit će se u sivoj ekonomiji, van dosega poreznih vlasti.

Iako te pojave nije lišena ni jedna država svijeta zabrinjava što se Hrvatska veličinom sive ekonomije u odnosu na BDP od 28 posto nalazi u klubu europskih rekordera s Rumunjskom, Litvom, Letonijom , dok je neslavno prvo mjesto s 31 posto pripalo Bugarskoj. No kako je pokazalo istraživanje "Siva ekonomija u Europi" za 2013. godinu koje su proveli A.T. Kearney, Fridrich Schneider sa Sveučilišta Johannes Kepler u Linzu i Visa, u Hrvatskoj se po tom pitanju bilježe pozitivni pomaci iako idu puževim korakom. Tako je veličina sive ekonomije u odnosu na BDP 2008. godine iznosila 29,6 posto, što je izbijanjem svjetske financijske krize 2009. godine poraslo na 30,1 posto, no od tada bilježi postojani, no vrlo blagi pad. Tako je 2010. godine pala na 29,8 posto, godinu kasnije na 29,5 posto, lani na 29 posto, dok bi ove godine trebala imati volumen kao i 28,4 posto hrvatskog BDP-a.

Ukupan volumen sive ekonomije u Europu procjenjuje se na više od 2100 milijardi eura, a dok je izbijanje ekonomske krize svakako bilo jedan od katalizatora njezinog rasta, upravo posljedice krize, odnosno politika štednje i sve slabije punjenje državnih proračuna potaknuli su su sve odlučniju borbu s tom (pre)raširenom pojavom. Sive ekonomije, općenito, najmanje ima u visokoreguliranim segmentima gospodarstva poput telekomunikacija i energetike, dok je najrasprostanjenija u građevinarstvu i procjenjuje se kako je trećina bruto vrijednosti tog sektora nastala u sivoj zoni. Zanimljivo je što je slom tržišta nekretnina na jugu i istoku Europe pomogao tome da se dramatično smanji i siva ekonomija u graditeljstvu. Jedan od najboljih lijekova za tu pojavu je elektronička naplata, jer je gotovinska plaćanja teško nadzirati. Veće korištenje elektroničkog plaćanja donijelo bi i dodatne uštede jer bi se trebalo tiskati manje novca.