Suočeni s izazovima budućnosti koji im zahvaljujući internetu predviđaju polaganu smrt zbog pada prihoda od oglašavanja i razvoja novih platformi i medija, tiskana izdanja bore se oštrim prilagodbama.

Ključni trendovi novinske industrije u 2013. su sve veća vizualizacija i alternativne forme iznošenja vijesti, moglo se čuti na Europskom novinskom kongresu u Beču koji se održava od 5. do 7. svibnja. Europski novinski kongres, koji se tradicionalno održava u glavnom  gradu Austrije, okupio je nekoliko stotina predstavnika industrije, novinare, urednike, grafičare i izdavače. Ključna tema i ove godine je utjecaj interneta, koji je donio kraj tradicionalnom novinskom biznisu. Šansu za preživljavanje imaju oni koji se odluče na specijalizaciju, jer je tradicionalna industrija vijesti stvar prošlosti. Ona je bila uspješna zbog prihoda od oglašavanja, jer su se oglašivači pouzdavali da će mediji distribuirati njihove poruke zbog čega su ih sponzorirali.

Internet je, međutim, taj proces zaustavio jer oglašavanje sada može biti jefitinije i jednostavnije. U najboljem slučaju taj proces će donijeti nove forme u medijskoj industriji, a u najgorem rezultirat će masovnim izumiranjem tradicionalnih medija. "Vjerujem da ćemo biti svjedoci objema scenarijima; i stvaranju novih medija i izumiranju niza starih", rekla je Emily Bell, koja je s kolegama Clayem Shirleyem i C.W. Andersom provela studiju o post-industrijskom novinarstvu. "Priče se iznose sa sve više detalja i konteksta, a sve više je praksa da se jednoj priči posveti cijela stranica", kaže novinski dizajner i i osnivač Europske novinske nagrade Norbert Kuepper. No, Kuepper kaže kako tekst nije jedini način da se informacija prenese čitateljima. "Priče se donose u alternativnim formama – primjerice priču možete prezentirati u 10 točaka ili ju ispričati kroz infografiku. U svakom slučaju, priče postaju sve više vizualne kombinacije slika, infografike i teksta u rasponu od dvije pa sve do osam stranica", istaknuo je Kuepper. Jedan od blistavih primjera u teškim vremenima za tiskane medije je uspjeh belgijskog poslovnog dnevnika De Tijd, inače jednog od ovogodišnjih dobitnika Europske novinske nagrade u kategoriji nacionalne novine.

Nakon osam mjeseci priprema De Tijd je lansiran s novim, inovativnim konceptom, koji je dokazao kako poslovna novina ne mora nužno biti konzervativna i dosadna. "Smatrali smo da kvalitetno novinarstvo i dalje može biti profitabilno. Željeli smo napraviti novinu koja neće biti zanimljiva samo ljudima u 'sivim odijelima' vec smo se fokusirali na najbolje priče i proširili fokus sa burze na šire poslovne teme", iznijela je tajnu uspjeha glavna urednica Isabel Albers. Važna stavka je vizualizacija novinske priče, koji potpisuje art direktor Jan Nelis.  Novi koncept pokazao se uspješnim, i danas De Tijd ima nakladu od 40.000 primjeraka i prihod od 47 milijuna eura, a vlasnicima donese 8,5 milijuna eura dobiti  godišnje i uz to se može pohvaliti – rastom naklade. Europski novinski kongres nastavlja se u utorak velikim uredničkim forumom  i dodjelom nagrada Awards of Exellence najboljim medijima.