Hrvatska industrija uvozi više od polovice sirovina i materijala: ukupna vrijednost kupljenih sirovina i materijala dosegla je 2011. godine 60,9 milijardi kuna od čega je iz uvoza bilo 31,98 milijardi kuna, ili 52,5 posto, pokazuje analiza Državnog zavoda za statistiku.

U odnosu na pretkriznu 2008. godinu udio repromaterijala iz uvoza je porastao za gotovo dva postotna boda. Te je godine u inozemstvu kupljeno 50,6 posto sirovina i materijala. Trend smanjivanja domaćeg repromaterijala bio je prisutan i ranije, no pad je bio bitno sporiji: podaci za 2004. godinu, najstariji dostupni usporedivi podaci DZS-a, ukazuju na pad od samo 0,3 postotna boda.Rudarstvo i vađenje (najviše prometa tu ostvaruje vađenje kamena) jedina je industrijska grana koja gotovo u potpunosti koristi domaći repromaterijal, dok kod prerađivačke industrije udio uvoznog repromaterijala doseže 55,6 posto ukupnog iznosa, ili 24,9 milijardi kuna. U prerađivačkoj industriji o uvozu najmanje ovisi sektor prerade drva – uvoze tek 9,5 posto repromaterijalašto je očekivano s obzirom da sirovinu nabavljaju većinom od Hrvatskih šuma. Sa 19,6 posto slijedi proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda gdje najveći dio ostvarenog prometa otpada na staklarsku industriju.  Proizvodnja hrane, po prometu najveća grana prerađivačke industrije, uvozi 22,5 posto repromaterijala.

No, čini se da je i u ovom segmentu u krizi nagrižena domaća sirovinska baza – 2008. godine udio uvoza iznosio je 20,9 posto u ovom segmentu. Brodogradnja, odnosno 'proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava', inače treća po prihodu grana prerađivačke industrije, uvozi 46,1 posto potrebnih sirovina i materijala.Najveći utjecaj na ovisnost hrvatske industrije o uvozu ima naftna industrija: sektor 'proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda' uvozi 83,4 posto ili čak 12,35 milijardi kuna vrijednog repromaterijala. Ljubo Jurčić, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističe kako udjel uvoza sirovina nije toliko važno pitanje koliko što se s uvezenim sirovinama proizvodi, odnosno koja dodana vrijednost se stvara."Japan uvozi gotovo sve, ali stvaraju proizvode s visokom dodanom vrijednošću namijenjene izvozu", ističe Jurčić, dodajući kako je od ključne važnosti kojeg stupnja složenosti su proizvodi za koje se uvozi repromaterijal.

"Kilogram zrakoplova je deset do dvadeset puta skuplji od kilograma broda, a grade se od praktički jednakih materijala", jedan je od primjera koje navodi Jurčić.Upozorava kako je za Hrvatsku izuzetno zabrinjava podatak da se manje od pet posto ukupne energije troši u industriji. Ističe kako je bruto dodana vrijednost za hrvatsku proizvodnju oko 50 posto, dok je za visokotehnološke kompanije oko 30 posto. Inače, ukupni prihod od prodaje u hrvatskoj industriji je 2011. godine iznosio je 129,8 milijardi kuna, dok je bruto dodana vrijednost u industriji iznosila 57.7 milijuna kuna.