Iz pretpristupnih fondova Europske unije Hrvatska je za razdoblje od 2001. do 2006. godine dobila 514 milijuna eura. Od toga je 262 milijuna eura za program CARDS, a 252 milijuna za programe PHARE i SAPARD. Iskoristivost fondova EU do sada je vrlo visoka, za CARDS u 2001. i 2002. godini ona iznosi čak 96 posto, kazala je jučer ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, Kolinda Grabar-Kitarović, otvarajući u Zagrebu peti Nacionalni forum o pristupanju Europskoj uniji. Ministrica je najavila da će iskorištenost CARDS-a i za 2003. godinu biti vrlo visoka, oko 90 posto, te istaknula da je Hrvatska za 2005. godinu dobila od EU dodatnih sedam milijuna eura za program PHARE. Želeći pokazati koliko je za ovako veliku iskorištenost EU pomoći zaslužna aktualna Vlada, ministrica Grabar-Kitarović iznijela je podatak da je krajem 2003. iskrištenost pretpristupnih fondova iznosila svega 31,7 posto.

Apsurdni tajming
Strukturne promjene koje su nužne da bi Hrvatska ušla u EU vrlo su skupe te joj u tome pomažu sredstva iz pretpristupnih programa, kazao je Oskar Benedikt, savjetnik u Delegaciji Europske komisije u RH. On je “priznao” kako postoji svojevrstan apsurd – da najveće troškove iziskuje priprema države za ulazak u Uniju, a da većina sredstava iz fondova EU dolazi nakon što se postane punopravnom članicom. Troškovi strukturnih promjena koje do primanja u EU Hrvatska treba provesti iznosit će, kako je rekao Benedikt, oko milijardu eura godišnje ili 4 posto BDP-a.

Reforma državne službe
Primjerice, samo u području zaštite okoliša 1,3 milijarde eura stajat će prilagodbe za pitku vodu, 1,5 milijardu za otpadne vode, a čak 3,2 milijarde eura bit će troškovi u vezi odlaganja otpada. Skupo će stajati i prilagodbe u drugim područjima – sigurnosti i proizvodnji hrane, državnim potporama, kontroli granica, a samo manji dio za to potrebnog novca dobiva se u sklopu pretpristupne pomoći, napomenuo je Benedikt. Pretpristupni fondovi namijenjeni su isključivo državnim strukturama, a građani će osjetiti izravniju korist tek od sredstava iz strukturalnih fondova koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kada postane Unijina članica, istaknuo je Benedikt. Najavio je da će za razdoblje od 2007. do 2010. godine u sklopu IPA-e, koja će integrirati dosadašnje programe PHARE, SAPARD i ISPA, Europska komisija Hrvatskoj staviti na raspolaganje 717 milijuna eura. Najveći izazov bit će, istaknuo je Benedikt, da Hrvatska tim sredstvima upravlja učinkovito i transparentno, a za to je ključna reforma javne službe te dobra definicija prioriteta. Europska komisija analizira kako su korišteni pretpristupni fondovi, te će se, najavio je Benedikt, sukladno tome Hrvatskoj, kada bude članica EU, dodjeljivati strukturna pomoć. Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Martina Dalić kazala je da se na temelju dosadašnjeg iskustva korištenja pretpristupnih fondova pokazalo da su dva najvažnija čimbenika sistematičnost u radu te ljudski resursi. Martina Dalić je pojasnila da se ti poslovi ne mogu obavljati kao peta ili deseta obveza koju državni službenik ima, nego da za to u ministarstvima trebaju postojati posebni odjeli. Jučerašnji Nacionalni forum o pristupanju EU, kao i četiri prethodna, MVPEI je organizirao kako bi se postigla “dobra informiranost hrvatske javnosti o procesu pristupanja RH” te da se “javna rasprava o tim pitanjima prenese na lokalnu razinu”.

Vladimir Drobnjak: Primanje Hrvatske može se riješti bez ustava, institucionalni dogovor treba uključiti u Povelju o hrvatskom pristupanju

Glavni hrvatski pregovarač s EU Vladimir Drobnjak rekao je u intervjuu za EUobserver da bi Hrvatska željela biti promatrač u novom krugu pregovora između europskih prijestolnica i institucija o europskom ustavu. “Kada zemlje članice EU 2007. godine pod njemačkim predsjedanjem pokrenu raspravu o ustavnim pitanjima – koja bi mogla uključiti i dogovor o primanju novih članica – željeli bismo biti promatrači na tim razgovorima i Hrvatsku uključiti u novi dokument koji bi proizašao kao rezultat tih pregovora i koji bi mogao biti gotov do kraja 2008.”, rekao je Drobnjak. “Sadašnji okvir može biti proširen kako bi se primila Hrvatska kao 28. članica. Pravno govoreći, posebni institucionalni dogovor mogao bi biti usvojen tako da ga se uključi u hrvatsku Povelju o pristupanju EU”, kazao je Drobnjak. Ocijenio je da pregovarački proces Hrvatske i EU ide dobro i da zemlja ima potporu među državama članicama za ulazak u EU, “kada se pregovori uspješno završe i svi uvjeti budu ispunjeni”. Ulazak Hrvatske “više je tehničko nego političko pitanje”, zaključio je Drobnjak. Također ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je, prenosi EUobserver, kako je Hrvatska spremna pomoći svojim sugestijama o europskim institucionalnim reformama. “Spremni smo doprinijeti raspravama kako bi se pronašli neki institucionalni aranžmani koji bi pomogli Hrvatskoj da postane 28. članica EU”, rekla je ministrica tijekom svog prošlotjednog obraćanja zastupnicima Europskog parlamenta u Bruxellesu. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je nedavno kako je potreban potpuno novi ugovor prije ulaska novih članica.