Ministarstvo gospodarstva će za dva mjeseca objaviti nacionalnu strategiju inovacija, najvio nam je zamjenik ministra Alen Leverić. Bruxelles je, zajedno s industrijskom strategijom, to postavio kao uvjet za povlačenje novca iz EU fondova.

No, kako doznajemo, u radnoj verziji taj dokument, koji je važan za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, ne sadrži najvažnije podatke: mjerljive ciljeve. Među rijetkim brojčano izraženim veličinama navodi se, primjerice, kako povećanje od samo 0,1 posto ulaganja u inovacije može u roku od pet do deset godina povećati BDP za 1,2 do 1,5 posto. U Ministarstvu o strategiji inovacija nisu bili raspoloženi za razgovor. Cijeli proces njezina donošenja, kao i analiza hrvatskoga inovacijskog sustava što ju je napravio OECD, koji je konzultant na izradi strategije, još se čuvaju kao tajna. Dobro upućen izvor, koji je želio ostati anoniman, kaže da u strategiji navedenih pet "strateških stupova" bez brojki, odnosno mjerljivih ciljeva, ne znače ništa.

"Postoji niz pokazatelja koje zemlje EU koriste da bi odredile svoje ciljeve, od visine ulaganja u istraživanja i razvoj izražene u udjelu BDP-a, takozvanog GERD-a, preko broja patenata na milijun stanovnika, broja citata i znanstvenih članaka, primjene inovacija u poslovanju, učestalosti suradnje gospodarstva s istraživačkom zajednicom, pa sve do utjecaja na izvoz i konkurentnost gospodarstva", pojašnjava naš izvor.Pojednako je manjkav i predloženi nacrt Akcijskog plana za 2013. i 2014. Jedina konkretna mjera koja će se odmah provesti jest da će poslovno-inovacijska agencija Bicro postati središnja agencija za provedbu inovacijskih programa namijenjenih tvrtkama. Ostali mehanizmi, poput osnivanja inovacijskog vijeća i ureda za inovacije, trebali bi krenuti od iduće godine. No, jedini je opipljiv zadatak sastavljanje godišnjeg izvješća o stanju inovacijskog sustava do 1. travnja 2014.Država planira u sklopu akcijskoga plana napraviti i poseban web portal na kojem će objediniti sve informacije o inovacijskim programima. No, on bi u funkciji trebao biti tek do 1. siječnja 2015. godine. Naš izvor objašnjava da će ova, kao i industrijska strategija, biti prvi takvi dokumenti koji će imati i realno financijsko zaleđe, pa su mjerljivi ciljevi i te kako potrebni.

"U proteklih dvadesetak godina imali smo mnogo strategija, ali ih se država nije držala jer bi joj ponestalo novca, a ove će strategije u pozadini imati strukturne fondove EU", zaključuje.A sve se to čini u situaciji u kojoj je Hrvatska na europskome dnu: u istraživanja i razvoj ulažemo 0,8 posto BDP-a, po čemu su u jugoistočnoj Europi od nas bolji samo Crnogorci, koji ulažu 1,2 posto BDP-a u inovacije. Hrvatska je daleko od Slovenije, koja ulaže 2,11 posto i u prosjeku je EU27, te Austrije, čiji je pokazatelj 2,76 posto, ili u Europi najbolje Finske sa 3,87 posto BDP-a uloženog u inovacije. Osim što je po visini ulaganja u inovacije u odnosu na BDP znatno ispod prosjeka EU27, Hrvatska je jedina među tim državama koja u inovacije ulaže sve manje.

Strateški stupovi

• Jačanje inovacijskog potencijala poslovnog sektora i stvaranje regulatornog okruženja koji bi poticao inovacije 
• Povećanje protoka znanja i interakcija između industrije i akademskih ustanova
• Osiguravanje snažnih znanstvenih i tehnoloških kapaciteta u privatnom i javnom sektoru
• Jačanje ljudskih potencijala za inovacije
• Poboljšanje upravljanja nacionalnim inovacijskim sustavom