Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je u ponedjeljak ujutro kako će Vlada razgovarati s bankarima oko modaliteta da se podijele rizici i potakne bankarski sektor da više financira gospodarstvo i poduzetnike, ističući kako bez investicija nema rasta ni zapošljavanja.

Grčić je u "Poslovnom tjednu" Hrvatskog radija upozorio kako je ključni uzrok gospodarskog pada u zadnje četri godine, kumulativno za više od 10 posto, upravo pad investicija koje su smanjene za gotovo 40 posto nešto u javnom, a puno više u privatnom sektoru.To je ono što nas brine i što gledamo kao ključni faktor izlaska iz krize, kazao je Grčić ističući kako jedino nove investicije mogu dati rezultat i osigurati uvjete za otvaranje novih radnih mjesta i za gospodarski oporavak, a investicija nema bez novca.

Zakočena situacija

"Ono što nam u ovom trenutku ne ide u prilog je dosta tvrda, zakočena situacija u financijskom, bankarskom sektoru", rekao je navodeći podatak kako je u samo godinu dana gotovo 15 milijardi kuna manja aktiva banaka prema gospodarstvu, što je pad za ukupno 12 posto. "To je loš znak, bez novca ne možemo napraviti pomak ni realizirati investicijski ciklus niti zaposliti ljude", naglasio je. "Tu je sada na Vladi da pokušamo i razgovarati s bankarima oko modaliteta da ipak podijelimo rizike, koji su veliki u ovom trenutku u gospodarstvu, i da tako potaknemo bankarski sektor da više investira, da lakše donosi odluke o financiranju poduzetnika", istaknuo je Grčić. S druge strane moramo iskoristiti i neke alternativne izvore financiranja, rekao je dodajući da tu posebno misli na potencijal stranih investicijskih banaka poput EIB-a, Svjetske banke, gdje postoji potencijal od gotovo milijarde eura u ovom trenutku da se taj potencijal ulije u hrvatsko gospodarstvo najviše kroz javni sektor, ali i privatne projekte. Istodobno, ukazao je na velike mogućnosti ulaskom u EU korištenja fondova, ove godine 660 milijuna eura, iduće 1,2 do 1,3 milijarde eura.

Sve manje plasmana

Na pitanje je li onda bankovni sektor i njihova tvrdoća u odobravanju kreditiranja prema gospodarstvu zapravo kočničar izlaska iz krize i znači li to da će Vlada krenuti oštrije u odnosu prema bankama s izričitijim traženjima, Grčić je napomenuo da kada o tome govori govori o činjenicama.Bankovni sektor u Hrvatskoj se razdužuje, novih je plasmana sve manje, uglavnom se rade reprogrami postojećih kredita. Moramo imati daljnji rast financijske aktivnosti, dakle bankovnih kredita kako bi mogli imati ključne pretpostavke da se dogode investicije i rast gospodarstva, kazao je. Nema tu nekakvog posebnog pritiska, govorimo o stanju koje zajedno u suradnji s bankarskim sektorom u Hrvatskoj moramo rješavati, zaključio je Grčić. Na pitanje o padu inozemnih investicija, o podacima HNB-a o samo šest milijuna eura inozemnih ulaganja u zadnjem kvartalu, Grčić je ocijenio kako su podaci HNB-a u ovom trenutku nepotpuni, navodeći i primjere nekoliko investicija u zadnje vrijeme.