Dodjela potpora iz europskog pretpristupnog fonda IPARD polako ulazi u završnu fazu. Velik broj zahtjeva već je odobren, njih 257, čija su ukupna ulaganja procijenjena na više od milijardu kuna, uz očekivanje povrata investitorima oko 592 milijuna. Među projektima koji su ne samo završeni već su im isplaćene i potpore iz europske blagajne, gospodarstvo je Juras i tvrtka Miagro.  

Turizam u Malom Mihaljevcu 
Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) u vlasništvu Nikole Jurasa smještenom u Malom Mihaljevcu, selu nadomak Čakovca, u prvoj polovici ožujka iz europskog pretpristupnog fonda IPARD isplaćen je maksimalni iznos od 557 tisuća kuna za projekt seoskog turizma, za koji se natjecao kroz Mjeru 302 – Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Na prostoru okruženom pitomim međimurskim brežuljcima s bajkovitim šumama, Juras je namjerio realizirati u hrvatskim okvirima jedinstvenu turističu ponudu u izvorno očuvanoj seoskoj idili. Godinama je, iznosi, kupovao manje parcele,  zaokruživši ih na površinu od 15 hektara. Što vlastitim novcima, što sredstvima IPARD-a, završio je, kaže Juras, tek prvu fazu vrlo ambicioznog projekta.

Uz restoran, gdje obitelj Juras gostima servira autohtona lokalna jela i kojemu su dali ime 'Kneja', na imanju je i nekoliko gospodarskih objekata u kojima se  trenutno nalazi sedam konja za jahanje na uređenom jahalištu ili po šumskim stazama u okruženju, ali i više vrsta ostalih domaćih životinja. Nikolina majka Nada, uključena također u turistički biznis i sve zahtjevne obveze iz kandidature za IPARD, otkriva da je 'Kneja' zapravo stara, no zaboravljena međimurska riječ za šumu. Htjeli su, ističe, i tom simbolikom podsjetiti na bogatu tradiciju i baštinu međimurskog krajolika. Od ideje do realizacije prve faze projekta Jurasovih proteklo je nekoliko godina. Paralelno s okrupnjavanjem parcele kontaktirali su više investitora koji su uspješno razvili slične projekte u Sloveniji, Poljskoj i Slovačkoj kako bi prikupili njihova dobra iskustva i lakše preskočili moguće probleme. Istodobno su pripremali projektnu dokumentaciju, ishodili nužne suglasnosti i dozvole te pozorno pratili rasplet oko IPARD-a. I čim je prvi natječaj oglašen, podnijeli su zahtjev, prisjećaju se Jurasi proljeća 2011. godine  i obveze da se do kraja ožujka predaju kandidature za Mjeru 302. Njihov sistematičan pristup bio je pogodak 'u sridu', imali su pripremljenu svu dokumentaciju, pa je njihov zahtjev povjerenstvo IPARD-a odmah pozitivno riješilo. Jurasi iznose kako u cjelovitu postupku realizacije investicije nije bilo problema.

Zadovoljni su ne samo s angažiranom konzultantskom kućom 'Kaja conzalting' Kristijana Mavreka, nego i s potporom općine Sv. Juraj zbog smanjenog komunalnog doprinosa, ali i s Ministarstvom turizma i Hrvatskom turističkom zajednicom koje su njihov projekt također prepoznale i podržale ga financijskim donacijama. Pohvalu imaju i za HBOR, gdje im je izravno, bez posredovanja skupih komercijalnih banaka, odobren kredit od pet milijuna kuna uz povoljnu kamatu.  Jedina primjedba na IPARD, kažu Jurasi, premali je iznos prihvatljivog ulaganja za Mjeru 302 koji je limitiran na 150.000 eura, pa najveća potpora iznosi 50 posto, odnosno 75.000 eura. Otkrivaju da njihovo dosadašnje ulaganje prelazi vrijednost od 800 tisuća eura. Objekt je otvoren lani u srpnju, danas na imanju uz Nikolu Jurasa radi još 10 zaposlenika. Bilježe veliku posjećenost, kako domaćih gostiju tako i inozemnih i stoga će, najavljuju, uskoro zaposliti još nekoliko djelatnika. Nedirnuta priroda s kojom su se stopili i gradnja objekata od prirodnih materijala, među kojima dominira drvo, uz vrhunske domaće delicije njihov su glavni adut, smatraju Jurasi te navode da dio hrane proizvode sami na imanju, te namjeravaju povećati proizvodnju ekološki uzgojene hrane.  

Nakon prvog uspješno položenog testa, Jurasi planiraju i svoje sljedeće projekte sufinancirati potporom iz IPARD-a. Zbog interesa gostiju, posebno onih iz inozemstva, izgradit će smještajni objekt sa 10 soba kako bi omogućili i višednevne boravke. I za to ulaganje već imaju gotovu svu dokumentaciju, samo čekaju natječaj. Međutim, tu nije kraj njihovim planovima. Na listi budućih investicija nalaze se i skijalište – sanjkalište s malom vučnicom i topom za snijeg te adrenalinski park.Prije nego što su krenuli u projektiranje sadržaja na svom OPG-u predvidjeli su mogućnost prijave na više natječaja i zbog toga su ukupnu investiciju i podijelili u više faza. Vrlo studiozno su, iznose, snimali potrebe suvremenih turista i svoje gospodarstvo su nastojali maksimalno prilagoditi zahtjevima modernih nomada. Povratak prirodi, opuštena i smirena atmosfera te ekološki proizvedena hrana uz domaći ugođaj okvir je njihove  ponude koju su gosti već prepoznali, zaključuju Jurasi.

Miagrov pogon za preradu ribe
Za ulaganje u izgradnju te opremanje objekata za preradu ribe, rakova i živih školjkaša, uključujući opremu za hlađenje, rezanje, sušenje, dimljenje, pakiranje proizvoda i zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi, kao i za nabavu softvera nužnih u poslovnom procesu, tvrtka Miagro je kroz Mjeru 103 iz pretpristupnog europskog fonda IPARD dobila 1,16 milijuna kuna dok je trošak njihove ukupne investicije procijenjen na 2,32 milijuna kuna.Miagro je tvrtka iz Našičke Breznice, naselja smještenog nedaleko Našica, gdje se nalaze i njihovi ribnjaci, a osim što se bave uzgojem riba, još imaju i lovište te se kroz pansion i restoran bave i turističkom djelatnošću. Vlastitim novcem i potporom IPARD-a prošle su godine izgradili i opremili vrhunskom tehnologijom pogon za preradu riba. Direktor tvrtke Salko Plehandžić navodi da imaju ribnjake površine od gotovo 1300 hektara u kojima uzgajaju brojne vrste toplovodne slatkovodne ribe, primarno, šarana, soma, smuđa, amura i tolstolobika.

Na poslovima oko uzgoja i prerade, iznosi Plehandžić, danas zapošljavaju 37 radnika koji godišnje kroz svoje ruke prema tržištu otpreme više od 1200 tona ribljih proizvoda."S obzirom na to da smo planirali proširiti našu ponudu ribe i na riblje prerađevine, odlučili smo se za investiciju  izgradnje pogona za proizvodnju ribljih prerađevina te smo u programu IPARD-a vidjeli mogućnost da planiranu investiciju izvedemo uz sufinanciranje iz fondova EU", objašnjava Plehandžić motiv zbog kojega su se kandidirali za europski novac.Iako je procedura odobravanja i ugovaranja sufinanciranja iz programa IPARD uređena natječajima i pravilnicima koje objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, radi lakšeg snalaženja u cijelom postupku, iznosi Plehandžić, za ovaj projekt su odlučili ipak angažirati konzultante koji su već stekli iskustva na povlačenju sredstava iz ovog europskog fonda. Otkriva kako je zadovoljan što su uz potporu struke uspješno i u zadanim rokovima ostvarili pravo na sufinanciranje 50 posto troškova novog ulaganja. Bitno je svakako naglasiti, savjetuje direktor Miagra svim potencijalnim korisnicima, da se zadane procedure iz IPARD-a poštuju ne samo tijekom realizacije investicije nego i nakon isplate, i to u razdoblju od pet godina. Plehandžić otkriva da u tvrtki već postoje planovi i za daljnje investiranje u osuvremenjivanje ribljeg uzgoja.

Kada dođe vrijeme za realizaciju tih projekata tražit će, kaže, svakako model po kojemu bi i ta ulaganja bila sufinancirana sredstvima koja Hrvatskoj nudi Europska unija.Međutim, do tada bi morao biti riješen problem koji više godina opterećuje planove tvrtke. Naime, dio starih našičkih ribnjaka, površine oko 400 hektara, država je još 2007. vratila nasljednicima iz loze obitelji Pejačević čiji su preci 1905. izgradili prve ribnjake. Tvrtka je u međuvremenu bilježila niz uspona i padova da bi prije sedam godina završila u stečaju. Ribnjake je iz stečaja kupio i obnovio proizvodnju poduzetnik Mladen Mihalj, odnosno tvrtka Miagro Ribnjak. Iako je Državno odvjetništvo podiglo tužbu, jer postupak povrata ribnjaka Pejačevićima nije proveden zakonito, Upravni sud već više od dvije godine nije donio odluku. Vlasnici tvrtke Miagra u proteklih pet godina u osuvremenjivanje proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta investirali su oko 20 milijuna kuna. Plehandžić kaže da je spomenuti problem u postupku rješavanja, u Miagru rade neometano jer,  naglašava,  sredstva IPARD-a isplaćena su i utrošena za preradu, a ne za uzgoj ribe. 

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Najave

25. travnja 
EU fondovi za sportaše  
Seminar "Kako do novca iz EU fondova za sportska društva i klubove" održava se u hotelu Sheraton u Zagrebu, Kneza Borne 2,   s početkom u 9 sati 

8. svibnja  
Radionica o IPARD-u   
U Sisku se održava Radionica "IPARD Info dan"  s početkom u 9,30 sati, Kranjčevićeva ulica 16, HGK – Županijska komora Sisak