SARAJEVO – U sklopu prve međunarodne konferencije Sarajevske burze “Razvoj tržišta kapitala i odnos medija prema tržištu kapitala” dodijeljena su priznanja najuspješnijim brokerskim tvrtkama osnivačima burze. Najuspješnija brokerska tvrtka je Fima International u vlasništvu varaždinske Fime. Njoj je dodijeljena zlatna plaketa za najveći promet na burzi od 189,08 milijuna eura. Srebrna plaketa dodijeljena je Raiffeisen Brokersu čiji je promet u pet godina rada burze iznosio 168,47 milijuna eura, a brončana plaketa brokerskoj tvrtki Eurohaus čiji je promet iznosio 159,37 milijuna eura. Sve su tri brokerske tvrtke iz Sarajeva.

Strani investitori
Najbolja brokerska tvrtka po broju izvršenih transakcija je VGT Broker iz Visokog. Tvrtka je u pet godina djelovanja Sarajevske burze imala 74.164 transakcije. Raiffeisen Brokers imala je 64.354, a Eurohaus 55.779 transakcija. Nagradu za najveći dnevni promet dobila je brokerska tvrtka AW Broker iz Sarajeva. Najveći dnevni promet te tvrtke i pojedinačna dnevna transakcija burze u cjelini bila je 321.869 eura. U pet godina djelovanja Sarajevske burze ostvaren je promet od 654,45 milijuna eura u 280 tisuća transakcija. Dvodnevna konferencija Sarajvske burze o tržištu kapitala okupila je oko 300 sudionika. Direktor Sarajevske burze Zlatan Dedić otvarajući konferenciju ustvrdio je kako je cilj skupa poticanje zanimanja stranih ulagača ulaganje u Bosnu i Hercegovinu preko burze. Dedić je najavio unapređenje tržišta kapitala u BiH. Na konferenciji su uz domaće dužnosnike sudjelovali i direktorica strateškog istraživanja i analiza Agrokora Mila Čiček, direktor Odjela strateškog razvoja Bečke burze Johannes Shoenegger, direktor Bečke burze Michael Buhl i direktor Odjela za obuku i promidžbu Istanbulske burze Murad Kayacan. Financijski su stručnjaci zaključili kako u BiH nisu razvijene mogućnosti tržišta kapitala. Tako se na Sarajevskoj i Banjolučkoj burzi trguje samo privatizacijskim certifikatima u vlasništvu investicijskih fondova i dionicama poduzeća u privatizaciji. Ministrica financija i trezora BiH Ljerka Marić ustvrdila je kako je u BiH za daljnji razvoj tržišta kapitala nužna uspostava tržišta novca te reforma tržišta rada, mirovinskog i zdravstvenog sustava. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić najavio je od početka iduće godine emitiranje obveznica za izmirenje unutrašnjeg duga, prije svega prijeratne devizne štednje. “Razvoj tržišta kapitala u BiH kasni za razvojem u zemljama regije”, ustvrdio je Kozarić zbog izuzetno složene procedure usvajanja zakona. Kozarić smatra kako su dvije burze u BiH nepotrebne za nerazvijeno financijsko tržište zemlje te da je potrebno ujedinjenje burzi u Sarajevu i Banjoj Luci. Predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske burze Mirsad Čičić ustvrdio je kako je nužno na toj burzi kao što je napravljeno na Banjolučkoj omogućiti prodaju državnog kapitala zbog čega dionice državnih poduzeća imaju stalni rast.

Privatizacija na burzi
Upravni odbor Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH je usvojio Pravilnik o postupku prodaje državnog kapitala na burzi i drugim uređenim javnim tržištima. Nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji poduzeća, omogućeno je da i FBiH, nakon ostalih zemalja u okruženju, može koristiti institut prodaje državnih dionica na slobodnom tržištu kapitala.
U nekim slučajevima to je i jedina moguća metoda privatizacije jer je preostali neprivatizirani državni kapital vrlo mali. Prva tvrtka čijih će 12 posto preostalog državnog kapitala biti prodano na burzi, je Interšped Sarajevo. U Federaciji BiH je, prema podacima Komisije za vrijednosne papire F BiH, registrirano 750 dioničarskih društava čiji je kapital oko 7 milijardi eura. Od 750 dioničarskih društva 600 ih je registrirano na Burzi, a redovno se trguje s dionicama samo 50 poduzeća.

Banjolučka burza zasad atraktivnija

Sarajevska je burza imala povećanje prometa do ove godine kada su stranu ulagači prepoznali prednosti tržišta u Republici Srpskoj. Prošle je godine promet na Sarajevskoj burzi iznosio 283,77 milijuna eura što je bilo povećanje prometa u odnosu na 2004. godinu za čak 176 posto. U ovoj godini došlo je do naglog pada prometa. Razlog slabijeg trgovanja na Sarajevskoj burzi je što su u Republici Srpskoj bolje uredili tržište kapitala, omogućili prodaju državnih poduzeća u privatizaciji na burzi, znatno uspješnije onemogućili crno tržište vrijedosnica…