Tezom kako se «tržište postupno privikava na mogućnost skorog smanjenja ključnih kamatnih stopa FED-a» jedan od brojnih analitičara pokušao je objasniti pravu eksploziju optimizma koja je zahvatila Wall Street, šireći se poput zaraze tržištima kapitala širom svijeta. U međuvremenu je Dow Jones Industrials zašao još dublje na uncharted teritorij, dosegnuvši novi all-time-high (rezultat drugi dan zaredom) i približivši se na korak do ključne psihološke razine od 12.000 bodova, unatoč iznenadnom preokretu koji je donio oporavak cijena na tržištu nafte. Što nedvojbeno pokazuje kako je sve manje onih koji se pribojavaju inflacije, očekujući (ili barem priželjkujući) skoru promjenu stavova monetarnih vlasti, a u takvim je okolnostima što veći exposure spram cikličkih izdanja jednostavno – imperativ. Koji u ovom slučaju gura vodeće burzovne indekse uzlaznom putanjom, dok pozitivan momentum pritom obilato hrani i kontinuirani dotok vijesti sa m&a fronta. Inače, u svom najnovijem istupu čelnik FED-a Ben Bernanke nije ni pokušao razuvjeriti investitore, upozoravajući umjesto toga na hlađenje domaćeg tržišta nekretnina, što je većina shvatila kao potvrdu uvriježenih pretpostavki.Zahvaljujući svemu navedenome, i unatoč (očekivanom) povećanju kamatnih stopa Europske središnje banke, europski su burzovni indeksi tijekom jučerašnje trgovine gotovo u potpunosti neutralizirali gubitke negativne učinke korekcije, dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih pet godina, pri čemu su solidan doprinos optimističnom raspoloženju svakako dali i predstavnici naftne industrije. Poklonici potonjih zakačili su se na nepotvrđene glasine prema kojima se OPEC, potaknut padom cijena sirove nafte ispod okruglih 60 dolara po barelu, sprema na skoro smanjenje proizvodnje. Prema tim izvorima, jedino je pitanje hoće li odluka biti objavljena idućih dana, ili na službenom sastanku u prosincu, no za sam timing trgovci nisu previše marili, vraćajući cijenu WTI sirove nafte iznad 60 dolara.

Istodobno, popriličan su interes izazvale izjave predstavnika indijske kompanije Tata Steel, koji su ostavili otvorenom mogućnost preuzimanja britanskog Corusa, omogućivši potonjemu skok cijene dionica od čak 15 posto (na 4,7 funti), što možda i nije kraj priče. Jer prema pisanju indijskih dnevnika, spominje se cijena od čak 5,8 funti po dionici. Inače, Corus već godinama figurira kao potencijalna meta za preuzimanje, baš kao i njemački Salzgitter (+2,3 posto), a donekle i ThyssenKrupp (+4 posto), koji bi mogao zanimati veće igrače u sektoru. Paralelno s tom pričom aktualizirana je i tema strateške konsolidacije među zrakoplovnim kompanijama, nakon što je najveći europski low-budget prijevoznik Ryanair (+1,4 posto) stekao 16 posto vlasničkog udjela domaćeg rivala Aer Lingus, ponudivši otkup većinskog paketa po cijeni od 2,8 eura po dionici. Potonji se pak pojavio na burzi prije nešto više od tjedan dana, a irska vlada, koja trenutno drži 28 posto vlasničkog udjela, ponudu je okarakterizirala kao neprijateljsko preuzimanje, što je većina posto promatrača protumačila tek kao početak «licitacije», potaknuvši skok dionica Aer Lingusa od 14,3 posto, na 2,9 eura.

Norsk Hydro najistaknutiji među naftnim kompanijama
Rast cijena nafte pružio je solidnu podršku i ostalim tržištima roba, učinivši izdanja resources sektora znatno atraktivnijima.
Od rudarskih kompanija, koje je predvodio BHP Billiton s rastom cijene dionica od 2,4 posto, do naftaša, među kojima su se najviše istaknuli Norsk Hydro i Statoil, skokom od 3,2, odnosno, 2,7 posto, dok je najslabija karika bio Royal Dutch/Shell, koji je rastom od 0,7 posto svejedno nadmašio tržišni prosjek. Jedina je iznimka u cijeloj priči bila Xstrata, koja se našla u minusu od 9 posto, no to vjerojatno nimalo ne zabrinjava dioničare, budući je jučer istekao rok za sastavljanje popisa potencijalnih sudionica upisa emisije prava, kojom se broj dionica (uz izdašan diskont) povećava za jednu četvrtinu.