Hrvatskoj treba jedan seed fond za startupe na razini ideje te venture capital fond koji bi mogao pratiti novonastale startupe u drugoj fazi, tvrdi Yannis Tsakiris, voditelj Europskoga investicijskog fonda (EIF) za jugoistočnu Europu. Na HABOR-ovoj radionici o početnim instrumentima financiranja tvrtki u Hrvatskoj, koja je u ponedjeljak održana u Zagrebu, izdvojio je dva primjera, baltički i bugarski, gdje su uz pomoć novca iz strukturnih fondova EU stvoreni novi investicijski fondovi s kapitalom od 100 do 140 milijuna eura.

Ništa bez države
I Hrvatska svoj prvi VC fond planira financirati na sličan način. Točan model pokušava se definirati kroz radionice, a kreće se od osnivanja fonda fondova, holdinga koji bi potaknuo osnivanje više različitih vrsta fondova, preko ciljanog osnivanja određenih vrsta fondova do institucija koje bi dijelile soft loanove i grantove. "Državna intervencija u izgradnji cjelovita investicijskog ekosustava bit će nužna, kao što je bila nužna u drugim zemljama EU, jer je ključno izgraditi cijeli investicijski lanac od sjemenskih fondova preko VC-a do fondova koji podupiru rast i zatim razvoj", pojašnjava Tsakiris. Na Baltiku su Estonija, Litva i Letonija dale po 20 milijuna eura, dobile još 40 milijuna eura od EU i stvorile Baltic Innovation Fund. U Bugarskoj je EIF pomogao u osnivanju seed fonda za startupe sa 21 milijun eura, VC fondova s dodatnih 21 milijun eura, fonda rasta sa 60 milijuna eura i dodatnog mezzanine fonda za razvoj vrijednog 60 milijuna eura.

Fond fondova
Mihovil Barančić, predsjednik mreže poslovnih anđela CRANE i Hrvoje Meštrić, izvršni direktor Vladine agencije Bicro, slažu se da domaći ekosustav treba nadograditi. EU je u nekim državama poput Bugarske izravno preko EIF-a odradila taj posao kroz fond fondova. "Članicama je ostavljena mogućnost da same to vode te povlače novac iz strukturnih fondova i zato je pitanje što ćemo se dogovoriti", kaže Meštrić. Sa Svjetskom bankom, otkrio je, već rade na analizi potreba. Marko Makek, član Uprave Nexus FGS-a, ističe da potrebe za seed i VC fondovima ima, jer su samo oni zaprimili zahtjeve od 21 startupa za financiranje, no njima to nije u fokusu, pa su ih gotovo sve odbili. Mate Rimac, direktor Rimac Automobila, potvrdio je da su poduzetnicima fondovi koji bi pratili rane faze razvoja i te kako potrebni.

Njemački JPP fond fondova

Stvorili 65 'papirnatih' i sedam stvarnih milijunaša, otvorili 120 radnih mjesta

Alexander Frankenberg, izvršni direktor njemačkog javno-privatnog fonda fondova The High-Tech Gründerfondsa, kaže da je kod njih država pokrenula inicijativu uloživši do 75 posto. Tako su nastala dva VC fonda, od 272 i 301,5 milijuna eura. "Njemačka je do prije 10 godina živjela u paradoksu da ima jednu od najjačih industrija na svijetu i slabe uvjete za stvaranje novih tehnoloških tvrtki, pa je država intervencijom ušla na investicijsko tržište i dala jasnu poruku tvrtkama kao što su DT, Bosch, BASF, Siemens i Daimler da se moraju uključiti", kaže Frankenberg. Potom se država povukla iz donošenja odluka o investicijama i danas ubire rezultate. "Stvorili smo 65 'papirantih milijunaša', sedam stvarnih milijunaša i više od 120 menadžerskih radnih mjesta, i to samo s kompanijama koje imamo u portfelju, a ukupan učinak je veći", kaže Frankenberg.