Na zagrebačkom Trgovačkom sudu nastavljeno je suđenje zbog kreditiranja u švicarskom franku saslušavanjem svjedoka banaka.

Odvjetnici kreditora pokušali su osporiti utemeljenost optužbe argumentirajući da je veći dio kredita u spornom razdoblju bio sklapan u drugim valutama, a ne francima, zbog čega se po njihom mišljenju ne radi o kolektivnom interesu već o parcijalnim interesima dijela potrošača. Sudac Radoslav Dobronić nije se, međutim, dao smesti već je bankama kratko poručio da je to "gubljenje vremena jer je pitanje kolektivnog interesa riješeno na početku".Zastupnik Zagrebačke banke iznio je kako je ta banka provela istragu o radu dviju službenica koja je pokazala da su one kredite u francima sklopile u 31, odnosno 39 posto slučajeva. Prema njegovom mišljenju, to ilustrira da je veći dio kredita ugovoren u eurima ili u kunama, te da nije postojao element prisile ili zavaravajućeg oglašavanja. Sličan je argument iznio i pravnik Privredne banke rekavši da su u toj banci više od polovice svih kredita činili oni vezani uz eure, što u brojkama znači odobrenih više od 11.000 zajmova u francima te 20.000 u eurima.

Iz udruge Potrošač kontrirali su pak da se ne može govoriti o zanemarivom udjelu budući da su krediti u francima iznosili između 20 i 50 posto svih zajmova.Sud je od banaka zatražio da u roku 15 dana dostave objašnjenja o promjeni kamatnih stopa od početka sklapanja ugovora o kreditima vezanim za švicarsku valutu. U obrazloženju trebaju navesti odredbu iz općih uvjeta poslovanja koja im je bila pravni temelj za izmjenu kamata te za to dostaviti poslovne razloge i dokaze. Osim toga, sudu trebaju dostaviti opće uvjete poslovanja u tom razdoblju, kao i važeće uvjete o promjeni kamata i metodologiju njihova obračuna. Udruga Potrošač sudu treba dostaviti primjer reklame kredita u švicarskim francima iz tiskanih medija te jednu iz elektroničkih medija. Suđenje se nastavlja u svibnju.