Na prvim izborima na kojima su građani Hrvatske birali svoje zastupnike u Europskom parlamentu najviše 33 posto glasova odnijela je oporbena lista stranaka oko HDZ-a, za koaliciju oko SDP-a glasalo je 31,8 posto birača, a Hrvatski laburisti osvojili su 5,7 posto. To znači da je HDZ osvojio 6 mandata, SDP pet, a jedan je pripao Laburistima.

Izborne brojke znače da s liste HDZ-HSP Ante Starčević-BUZ u Strasbourg putuju Ruža Tomašić, Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Ivana Maletić, Zdravka Bušić i Ruža Tomašić. S liste SDP-HNS-HSU mandate su osvojili Tonino Picula, Biljana Borzan, Marino Baldini, Oleg Valjalo i Sandra Petrović Rukavina, dok je posljednji mandat pripao Nikoli Vuljaniću s liste Hrvatski laburisti-Stranka rada. Izabrani europarlamentarci imat će mandat od godinu dana do redovitih izbora na razini čitave Unije iduće godine. Unatoč činjenici da je dvije trećine građana na referendumu podržalo ulazak u EU do čega je preostalo tek nešto više od dva mjeseca, u nedjelju je vladala prilična nezainteresiranost. Od 3,73 milijuna građana s pravom glasa izborima se odazvalo tek oko 20 posto ili svaki peti, a nevažećih je listića bilo više od pet posto, izvijestilo je Državno izborno povjerenstvo.Za 12 mjesta u Europskom parlamentu natjecalo se 366 kandidata sa 28 kandidacijskih lista, od čega je 27 bilo stranačkih te jedna liste skupine birača. Među stranačkim listama, njih 19 bile su samostalne, a osam je bilo koalicijskih. Za razliku od domaćih lokalnih, parlamentarnih i predsjedničkih izbora, ovog puta cijela Hrvatska je bila jedna izborna jedinica te ovog puta regularnost glasovanja nije nadgledao GONG.

Politički analitičar Žarko Puhovski rekao je da je "mali izlazak na izbore pokazao da je ljudima problem domaći život te da se problemi neće rješavati u Europi". Za loš rezultat vladajućih Puhovski je identificirao medijske istupe samog premijera Milanovića.  Državno izborno povjerenstvo izvijestilo je da su izbori su protekli mirno i bez većih problema, premda su i HDZ i SDP opomenuti zbog kršenja izborne šutnje. Član DIP-a Zorislav Hum rekao je da je dio građana iznenađen što se zbog nevažeće osobne iskaznice ne nalaze na popisu birača. Rekao je da je slab odaziv vjerojatno posljedica nepostojeće predizborne promidžbe stranaka koja je izazvala rezignaciju birača, a dio njih vjerojatno je odustao zbog medijskih najava o složenom načinu glasovanja. Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, nakon objave rezultata ustvrdio je "danas smo pobjednici". "Ovo je samo prvi korak. Izašli smo iz ponora parlamentarnog poraza i godinu dana radimo na sebi", izjavio je Karamarko, okružen slavljeničkom atmosferom u stožeru HDZ-a.Vidno neraspoloženiji Zoran Milanović, predsjednik Vlade i SDP-a, priznao je poraz kazavši kako mu "ne preostaje ništa drugo nego čestitati onima koji su dobili više glasova na ovim izborima".

"Očekivali smo bolji rezultat", dodao je premijer.Na listi HDZ-a najviše glasova (26,5 posto) dobila je, inače,  Ruža Tomašić (HSP AS). "Nisam očekivala da mogu dobiti više glasova od bilo kojeg HDZ-ovca. Očito su svi napadi na mene bili besplatna kampanja", kazala je Tomašić.Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista smatra da su građani slabim izlaskom na izbore rekli i što misle o institucijama Europske unije, ali i hrvatskoj politici, političkim strankama i političarima.Dubravka Šuica, nositeljica koalicijske liste HDZ-a, HSP-a Ante Starčević i Bloka umirovljenici zajedno, istaknula je da je to veliki rezultat za HDZ, a pohvalila se i pobjedom na biračkom mjestu u Špičkovini, mjestu koje je nedavno s podsmijehom spominjao premijer Zoran Milanović.Tonino Picula, nositelj liste SDP-a, HNS-a i HSU-a, slabi odaziv građana tumači time što Hrvatska nije izuzetak od postojećeg europskog trenda.Ovo je ipak naš neuspjeh, no pokazuje da postoje dvije Hrvatske – jedna koja je prepoznala naš rad – europske i hrvatske vrijednosti i druga koja je prepoznala rad Ruže Tomašić.

Picula je na listi SDP-a dobio pojedinačno najviše glasova (47,2).Inače, Europski parlament je jedino tijelo na razini Unije koje se izravno bira. Nastao je kad i prva Europska zajednica, a od 1979. zastupnici se biraju na izravnim izborima svakih pet godina. Države članice s više stanovnika imaju i veći broj zastupnika u EP-u. Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu, a neka zasjedanja i sastanci parlamentarnih odbora održavaju se i u Bruxellesu, a dio parlamentarnih službi nalazi se u Luxembourgu. Europski parlament ima tri ključne funkcije, a to su donošenje zakona, nadzor nad Europskom komisijom te usvajanje proračuna EU zajedno sa Vijećem ministara.  

Plaća 6200 eura, plaćeni troškovi i velike dnevnice

Dvanaestorica europarlamentaraca imat će, za hrvatske prilike, bajkovita primanja. Od 2009. svi članovi Parlamenta imaju plaću od 7956 eura, a toliko otprilike zarađuje njemački zastupnik. Nakon oporezivanja i osiguranja plaća iznosi 6200 eura ili osam puta više od prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Osim osnovne plaće, zastupnici imaju pravo na mjesečnu nadoknadu uredskih troškova (telefona, poštanskih usluga) od 4299 eura. Za sudjelovanje na sjednicama pokriveni su im troškovi putovanja, a imaju pravo i na 'džeparac' od 4232 eura godišnje za troškove putovanja i smještaj ako putuju izvan matične zemlje. I šećer na kraju, za prisustvo na službenim sastancima parlamentarnih tijela plaća se 304 eura dnevnice svakog dana, odnosno 152 eura (plus smještaj i hrana) za sudjelovanje na sastancima izvan europskih tijela. SDP je međutim, već najavio da će svojim članovima ograničiti primanja na razinu domaćih zastupnika, odnosno između 15.000 i 17.000 kuna, a ostatak do 6200 eura uplaćivat će se u Zakladu Ana Rukavina. Čak i za one koji nisu osvojili mandate, europski izbori bili su odlična poslovna prilika. GONG je izračunao da bi kandidati zbog sudjelovanja mogli podebljati svoje bankovne račune s obzirom na minimalnu potrošnju u kampanji, a relativno visoke iznose naknada za nju. Vlada je potkraj ožujka odredila iznos naknade za troškove izborne promidžbe na koju su imale pravo stranke i grupe birača pod uvjetom da osvoje najmanje pet posto glasova. Naknada se isplaćuje na posebne račune, a jedno osvojeno mjesto u Parlamentu donosi 250.000 kuna pri čemu ukupan iznos naknade troškova izborne promidžbe pojedinoj političkoj stranci, odnosno pojedinoj listi grupe birača, ne smije prelaziti iznos od 1,5 milijuna kuna.One stranke i liste koje dobiju najmanje pet posto važećih glasova, a ne osvoje mjesto u Parlamentu, imaju pravo na naknadu troškova od 50.000 kuna. Ukoliko je stranka potrošila, primjerice, 200.000 kuna, a ima pravo na milijun kuna (sa četiri osvojena mandata) naknade troškova, stranka će dobiti milijun kuna bez obzira na troškove – što znači da će biti u plusu, pokazuje GONG-ova računica. Najkasnije 30 dana od izbora do 14. svibnja stranke i nositelji lista dužni su objaviti i dostaviti financijske izvještaje Državnom izbornom povjerenstvu. DIP će na temelju toga ocijeniti, a može i  i sankcionirati (primjerice uskraćivanjem naknade troškova) kršenje Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.