U Turskoj velika većina kompanija u vlasništvu je obitelji, i strah ih je da bi izlaskom na burzu i puštanjem dioničara u vlasničku strukturu mogli izgubiti prevlast u kompaniji, pa im stoga tržište kapitala nije toliko zanimljivo. Zbog toga je sredinom prošle godine samo oko 12 posto od 1000 najjačih turskih kompanija izlistano na Istanbulskoj burzi, a dobar dio njih ionako nije imao veliki free float, pa zbog toga nisu bili previše atraktivni investitorima.

Kako bi tamošnje tržište kapitala postalo aktraktivnije, turska je vlada krajem 2009. godine donijela strategiju i akcijski plan stvaranja Istanbulskog međunarodnog financijskog centra koji bi prvenstveno bio srce turskog tržišta kapitala, ali i središte euroazijskog. Temelj tog akcijskog plana su bile brojne zakonske promjene i izmjene porezne politike, kao i mogućnost trgovanja raznim financijskim instrumentima na burzi. Posljednji korak, koji je turski Odbor za tržišta kapitala donio prošle godine, bio je nova regulativa koja je omogućila potpunu transformaciju tržišta. O planovima i koracima te transformacije, kao i utjecaju svjetske financijske krize, razgovarali smo s Mustafom Yilmazom, izvršnim dopredsjednikom Istanbulske burze.

Koliko je svjetska kriza utjecala na tursko tržište kapitala? Jesu li pali prometi i volumeni?

Svakako, svjetska kriza je na neki način utjecala i na nas. Ali u usporedbi s drugim burzama, volumeni nisu toliko pali. Naša likvidnost je visoka i kriza nije toliko utjecala. Promet na našem spot tržištu iznosi dvije milijarde dolara. Na repo tržištu, pak, dnevno se trguje 15 milijardi dolara.

Koji je ukupni dnevni promet?

Dakle, na spot tržištu je dnevni promet oko dvije milijarde dolara, a za tržište obveznica i zapisa imamo dva različita tržišta – outright purchases market i repo tržište. Na prvome dnevni promet iznosi dvije milijarde, a na repo tržištu 15 milijardi.

Kako bi opisali trenutno raspoloženje investitora u Turskoj?

Turski ulagači većinom ulažu u zlato i nekretnine. Ako me pitate kakav imaju stav prema dioničkom tržištu, oni su zainteresirani za spot tržište, a 65 posto su strani ulagači. Optimističan sam oko budućnosti našeg tržišta.

Nedavno je čelni čovjek Istanbulske burze Ibrahim Turhan za Financial Times izjavio da burza zaostaje za turskim gospodarstvom i da ju želi transformirati. Kako to planirate učiniti?

Jedan od indikatora snage jednog tržišta je omjer tržišne kapitalizacije i BDP-a. U Turskoj taj omjer iznosi oko 30 posto. Ako se pogleda prosječni omjer ostalih tržišta u razvoju, on iznosi između 75 i 80 posto. Planiramo povećati taj omjer na razinu prosjeka kojeg sam spomenuo i već smo krenuli tim smjerom. Još 2009. godine pokrenuli smo kampanju za inicijalne javne ponude (IPO), predstavili smo nove proizvode poput futures ugovora, opcija i certifikata. Na poslijetku, mijenjamo strukturu burze, odnosno iz kompanije u većinskom državnom vlasništvu pretvaramo ju u kompaniju u privatnom vlasništvu. S novim zakonom koji je stupio na snagu u prosincu, dobili smo mogućnost preoblikovat se u privatnu tvrtku. Nakon toga, Istanbulska burza, burza zlata i burza derivata postat će jedan entitet pod novim brendom – Burza Istanbul. Novi brend lansirat ćemo u travnju. Kada to završi, sve transakcije dionicama i zlatom bit će pod jednim krovom. To će čak povećati i našu vrijednost. Paralelno s tim potezima, razgovaramo s drugim burzama kako bi pokrenuli strateška partnerstva.

Razgovarate li, u tom smislu, možda i sa Zagrebačkom burzom? Planirate li neku vrstu strateškog partnerstva?

Zanimaju nas sve burze na Balkanu, uključujući i Zagrebačku. U bliskom smo odnosima sa Sarajevskom burzom, Montenegro buzom, Zagrebačkom i Makedonskom. Htjeli bismo stvoriti povezanost među burzama kako bi se stvorila sinergija među njima i povećala likvidnost.

Kako ćete to učiniti?

Razgovaramo s dirketorima tih burzi. Mi smo i na čelu Federacije euroazijskih burzi i kroz tu federaciju vrlo smo involvirani u stvaranje povezanosti. Vidjet ćemo kako će ti razgovori proći. Samo bih htio naglasiti kako ostale burze pokazuju veliki interes za naše prijedloge. Ne znam imamo li priliku stvoriti tu međusobnu povezanost, ali naš cilj je početi s dvije ili tri burze i širiti vezu dalje.

Tvrdite dakle da povezanost sa Zagrebačkom burzom nije toliko jaka kao s ostalim burzama u regiji?

Krenuli bi s jednom burzom kao što je primjerice Sarajevska. Zatim bi krenuli dalje prema ostalima. No prvenstveno te burze moraju vidjeti nešto konkretno da bi se krenulo dalje.

Planirate li možda kupiti neku od regionalnih burzi?

Razgovaramo s burzama, ali ne u tom smjeru. No imamo nešto dionica Sarajevske burze.

Spomenuli ste IPO kampanju koju ste pokrenuli 2009. godine. Koji su bili rezultati?

Rezultati su dobri. Između 2001. i 2009. prosječni broj inicijalnih ponuda na našoj burzi u jednoj godini bio je samo šest. Nakon te kampanje, u posljednje tri godine, prosječni broj IPO-a u jednoj godini je 25. To su rezultati te kampanje.

Kako ste konkretno povećali broj IPO-a? Koje ste korake poduzeli?

Prvenstveno smo obilazili kompanije koje se nalaze na popisu 1000 najvećih u Turskoj. Razgovarali smo s njima i pokušali ih uvjeriti zašto bi trebali napraviti javnu ponudu dionica. Također, organizirali smo panele, sastanke, seminare u različitim dijelovima Turske. Vodili smo se mišlju da nismo samo burza za Istanbul nego burza za cijelu Tursku.

Pogotovo što su turske kompanije većinom u obiteljskom vlasništvu.

Upravo tako. Jako je teško uvjeriti kompaniju čiji vlasnici su jedna obitelj da dođu na burzu jer se boje da će izgubiti kontrolu.

Tržišna kapitalizacija burze iznosi oko 340 milijardi dolara, a cilj vam je bilijun. Kako ćete doći do tog broja?

Cilj je dogovoren za 2023. godinu. Želimo povećati broj kompanija s čijim se dionicama trguje na burzi na 1000. Sada ih ima 470. Nastavit ćemo sa IPO kampanjom, stoga i dalje redovito razgovaramo s kompanijama. S druge strane, krenut ćemo i s još jednom kampanjom. Riječ je o kampanji stvaranja investitorske svijesti. Dok pokušavamo povećati broj listanih komšanija, pokušat ćemo povećati i broj investitora koji će kupovati dionice. Ali kampanja prema investitorima znatno je teža i kompliciranija od IPO kampanje jer jako je teško uvjeriti ulagače s različitim stavovima da trguju dionicama.

Kako to radite? Kako uvjeravate ulagače da trguju?

Pokušavamo povećati financijsku pismenost. Ne obraćamo se samo na postojećim investitorima nego smo krenuli prema osnovnoškolcima. Za njih radimo razne kampanje jer će djeca u osnovnoj i srednjoj školi jednoga dana postati investitori. To je dugoročan proces.

Takva kampanja zahtjeva partnerstvo s vladom. Kakva je ta suradnja?

To je kampanja u kojoj sudjeluje jako puno institucija – neke od njih su ministarstvo obrazovanja, Odbor za tržište kapitala Turske, Turska udruga brokera. Svi oni podupiru naše napore.

Ministrima kucamo na vrata 

Koliko puta godišnje se susrećete s ministrom financija i premijerom?

Bez njih nema ovih projekata i vrlo blisko surađujemo. Kad kod imamo problem koji ne možemo rještiti, pokucamo na vrata ministra financija, ili bilo kojeg drugog ministra kako bi se riješili nedoumica.

I oni sa zadovoljstvom otvore svoja vrata?

Tako je. Imamo puno sreće jer nam je vicepremijer dao veliku podršku budući da shvaća važnost ovog biznisa. I imamo veliku potporu cijele vlade u razvoju tržišta kapitala.